Hrvatska je u petak u Danskoj preuzela predsjedanje Vijećem Europe (VE), što će biti prilika da se politički i kulturno brendira i pripremi za predsjedanje Europskom unijom (EU) 2020.
Rotirajuće predsjedanje od Danske preuzela je na svečanosti u
Helsingoru hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova
Marija Pejčinović Burić.
Izložila je hrvatske prioritete – borbu protiv korupcije, zaštitu
nacionalnih manjina i ranjivih skupina, decentralizaciju u
kontekstu jačanja lokalne uprave i samouprave te zaštitu kulturne
baštine i kulturne rute.
Hrvatska prvi puta od 1996. kada je postala članicom predsjeda
tom paneuropskom organizacijom, što će je politički i kulturno
brendirati te pripremiti za puno veće i ospežnije predsjedanje
EU-om u prvoj polovici 2020., smatra šefica hrvatske diplomacije.
“Ovih šest mjeseci će se Hrvatska jasno, s obzirom na broj
aktivnosti, više istaknuti na međunarodnoj sceni i politički i
kulturno brendirati. Svako predsjedanje je na neki način priprema
za to veliko predsjedanje 2020. koje je puno veće i puno
sveobuhvatnije, s obzirom da će Hrvatska u toj godini morati
organizirati 1400 sastanaka”, rekla je novinarima Pejčinović
Burić.
“Ovo će biti korisna škola za naše buduće predsjedanje”, dodala
je.
U svjetlu činjenice da je upravo ovaj tjedan Europska komisija
protiv rasizma i netolerancije (ECRI) VE-a objavila izvješće u
kojem kritizira Hrvatsku zbog govora mržnje prema Srbima, LGBT
osobama i romskoj populaciji te za porast nacionalizma, novinare
je zanimalo u kojoj su mjeri takve ocjene u skladu s njezinim
drugim prioritetom, zaštitom nacionalnih manjina i ranjivih
skupina.
“Ovo je odbor ministara VE-a koji ne raspravlja o tom izvješću.
Takvo izvješće se radi za svaku državu vijeća svakih pet godina.
Zadnje izvješće je za Hrvatsku rađeno 2012. Ovo izvješće u nekim
dijelovima pohvaljuje Hrvatsku ali adresira i one pojave koje se
u nekim dijelovima nisu dobro razvile ili su išle i korak
unatrag”, rekla je ministrica.
Dodala je da će se na tome raditi i na nacionalnoj razini,
ali otvoriti to pitanje i na nekima od sastanaka VE-a.
To je izvješće komentirao i glavni tajnik VE-a Thorbjorn Jagland
koji je kazao da “hrvatske vlasti, kao i parlament,
političke stranke i civilno društvo moraju pažljivo pročitati
izvješće i vidjeti koji se zakljčci mogu izvući”. Naglasio je da
je prije svega važna provedba već postojećih zakona.
Hrvatskoj je predsjedanje predao danski ministar vanjskih poslova
Anders Samuelsen koji joj je zaželio uspjeh u “izazovnim
vremenima za organizaciju”.
Rekao je da je Danska radila na reformi sustava zaštite ljudskih
prava i fokusirala se na ulogu i snagu Europskog suda za ljudska
prava, na promociji prava LGBT osoba, obrazovanja o demokratkim
vrijednostima, na prava osoba s poteškoćama i na borbu protiv
mučenja.
Pejčinović Burić je detaljno govorila o hrvatskim prioritetima, a
upitana zašto su izabrani upravo ti prioriteti kada u nekima
Hrvatska ne stoji baš najbolje, rekla je: “Mi smo te prioritete
odabrali i unutar RH i u suglasnosti s VE-om. Ljudska prava su
temelji oko kojih se prioriteti moraju kretati. Pitanje korupcije
pokazuje da nijedna država ni institucija nije imuna i u tom
smislu treba dalje raditi na standardima i njihovoj probvedbi”.
Na pitanje o tome gubi li VE na važnosti s obzirom na broj
organizacija koje postoje te Europsku uniju koja je u fokusu,
Pejčinović Burić je kazala da je točno kako postoje organizacije
čija se djelovanja u nekom dijelu preklapaju što pridonosi
njihovoj neučinkovitosti, ali da to nije slučaj s VE i EU.
Hrvatska će predsjedanje vijećem predati Finskoj 21. studenog u
Strasbourgu, a sljedeći sastanak odbora ministara održat će se 16
i 17. svibnja sljedeće godine u Helsinkiju, u godini u kojoj VE
obilježava 70. obljetnicu osnutka.
VE ima 47 članica – sve europske zemlje osim Bjelorusije- i
najstarija je europska organizacija, osnovana 5. svibnja 1949. u
Londonu s ciljem jačanja europskoga jedinstva te promicanja
demokracije, zaštite ljudskih prava i vladavine prava na
europskom kontinentu.
