15 godina djelovanja

15 obljetnica Hrvatske zajednice županija: Decentralizacijom do ravnomjernog regionalnog razvoja

Svečanost obilježavanja 15. obljetnice osnutka udruge kojoj je cilj promicanje interesa lokalne i regionalne samouprave održana je u nekadašnjem Županijskom domu Hrvatskoga sabora u petak 18. svibnja.


Hrvatska zajednica županija u 15 godina djelovanja educirala je
više od 40 posto županijskih službenika, potaknula potpisivanje
više od 10 sporazuma o suradnji županija i poljskih vojvodstava i
dostavila stotinjak mišljenja na zakone koja se direktno odnose
na poboljšanje uvjeta života u lokalnim sredinama.

U godini osnutka, Zajednica je brojala 11 članova, a danas su
članovi sve hrvatske županije i Grad Zagreb. “Drago mi je što
mogu reći da je u našem Izvršnom odboru zastupljeno čak devet
političkih opcija. Bez obzira na to, razgovaramo, dogovaramo se,
dolazimo do zajedničkih stavova, odluke unutar Izvršnog odbora
donosimo jednoglasno i vjerujem da je to ključ našeg uspjeha”,
rekao je župan Šibensko-kninske županije i predsjednik Hrvatske
zajednice županija Goran Pauk. Hrvatska zajednica županija je
potpisnica dva važna dokumenta – Deklaracije o važnosti
političkog uvažavanja i suradnji svih dionika političkog života
te Deklaracije o suradnji županija i organizacija civilnoga
društva koje je jedno od temeljnih pretpostavki demokracije i
stabilnosti političkog sustava.

Simboliku održavanja svečane obljetnice u Županijskome domu
prepoznala je i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović koja je
istaknula da je zadaća ove nekadašnje institucije bila djelovati
kao korektiv u provedbi javnih politika. Predsjednica smatra da
je današnji županijski sustav dovoljno ojačao da postane nositelj
regionalnoga razvoja što je prepoznala i Vlada Republike Hrvatske
održavanjem sastanaka s predstavnicima lokalne i regionalne
samouprave. Po uzoru na poljski model, županije bi trebale
preuzeti poslove od državne uprave koje mogu i znaju obavljati
brže i efikasnije, osobito kada govorimo o povlačenju sredstava
iz EU fondova. Predsjednica je dala svoju podršku procesima
decentralizacije jer smatra da će ona omogućiti razvoj
demokracije boljom disperzijom političke odgovornosti. Uz
predsjednicu, svečanoj obljetnici prisustvovao je i predsjednik
Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković: “Slušanje, uvažavanje jedni
drugih i rasprava o ključnim pitanjima od interesa za položaj
jedinica lokalne i područne samouprave važno je i za što bolju,
kvalitetniju i učinkovitiju realizaciju samog procesa daljnje
decentralizacije. Također, ova Vlada odredila je kao jedan od
najvažnijih ciljeva osnaživanje suradnje s lokalnom i regionalnom
samoupravom  te regionalni i ruralni razvoj kao
preduvjet  održivog i sveobuhvatnog razvoja Hrvatske”, rekao
je.

Panel Županije 2030. okupio je dosadašnje predsjednike Zajednice
koji su dali svoje viđenje prošlosti, ali i budućnosti lokalne i
regionalne demokracije koja ove godine obilježava svoju 25.
obljetnicu postojanja. Na panelu su sudjelovali prvi predsjednik
Hrvatske zajednice županija i primorsko-goranski župan Zlatko
Komadina, ministar poljoprivrede i nekadašnji
virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić,
vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, bjelovarsko-bilogorski
župan Damir Bajs i šibensko-kninski župan i predsjednik Hrvatske
zajednice županija u drugom mandatu Goran Pauk.

Sudionici panela složili su se da je regionalna samouprava više
puta dokazala da poslove koje preuzima od države može obavljati
bolje i efikasnije, što je i glavna zadaća spone između građana i
izvršne vlasti. Ministar Tomislav Tolušić istaknuo je da su
županije kreatori razvoja svoga područja i trebaju iskoristiti
sve mogućnosti koje su im pružene. Najbolji primjeri malih
ovlasti, a velikih odgovornosti su dva sektora u kojima su upravo
županije osnivači velikog broja ustanova i kojima je fiskalna i
funkcionalna decentralizacija nužnost, a to su školstvo i
zdravstvo. Spuštanjem ovlasti s državne na županijsku razinu
stvorili bi se uvjeti za ravnomjerni gospodarski razvitak zemlje,
ali i otvorila mogućnost građanima da sami odlučuju o svom
neposrednom životnom okruženju. Ministar uprave Lovro Kuščević
govorio je o Nacionalnom planu reformi za 2018 . godinu, ističući
kako je jedna od mjera u ovom reformskom području utvrđivanje
modela funkcionalne i fiskalne decentralizacije, čiji je krajnji
cilj poboljšanje funkcionalne raspodjele nadležnosti i
učinkovitosti jedinica lokalne i regionalne samouprave. Ovom je
prilikom najavio strukturne promjene kojima će doći do spuštanja
dijela poslova ureda državne uprave na županijske razine.

Uspješno povlačenje sredstava iz EU fondova također je važna
pretpostavka gospodarske konkurentnosti županija, a prema
posljednjem istraživanju Instituta za javne financije, upravo su
županije povukle najviše novaca među jedinicama lokalne i
regionalne samouprave. Bez obzira na to, uspješnost povlačenja
mora biti veća, a ključno je da strateški ciljevi razvoja
županija budu usklađeni s Europskom kohezijskom politikom za koju
je najvažnije da prepoznaje specifičnosti regija kojima je novac
namijenjen. Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU
Gabrijela Žalac naglasila je kako je poučena iskustvima s terena
iz cijele Hrvatske izrazito svjesna važnosti kontinuirane
komunikacije s građanima i lokalnom sredinom. Na sastancima
župana i regionalnih koordinatora s Ministarstvom jasno je
definirana uloga regionalnih koordinatora s ciljem jednakog
postupanja i pojednostavljenom tijeku financijskih sredstava
usmjerenih u projekte na lokalnoj i regionalnoj razini. To će
omogućiti da oni u sljedećoj financijskoj perspektivi preuzmu dio
upravljanja u programiranju operativnih programa. Pojačana
aktivnost predstavnika Zajednice u europskim asocijacijama
omogućila je povezivanje s drugim europskim regijama i učenje na
primjerima dobre prakse. Dubrovačko-neretvanski župan Nikola
Dobroslavić nedavno je imenovan glavnim izvjestiteljem o
financijskom okviru EU nakon 2020. pri Odboru regija te u
narednih šest mjeseci treba sastaviti stručni tim koji će
oformiti mišljenje o sljedećem višegodišnjem proračunu.

Skup je završio dodjelom statusa Županije – prijatelji djece, a
prve županije koje su dobile taj status su Primorsko-goranska i
Krapinsko-zagorska županija. Plakete je županima Željku Kolaru i
Zlatku Komadini uručila dopredsjednica Saveza društava Naša djeca
Hrvatske Sonja Borovčak.

Iz naše mreže
Povezano
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@ezadar.hr ili putem forme Pošalji vijest