Sjedinjene Države otvorit će u ponedjeljak svoje veleposlanstvo u Jeruzalemu, unatoč protivljenju međunarodne zajednice i Palestinaca koji najavljuju nove prosvjede.
Preseljenje veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem američki
predsjednik Donald Trump obećao je 6. prosinca prošle godine, a
povezano je s njegovim priznanjem Jeruzalema za glavni grad
Izraela.
Tim raskidom s dugogodišnjom američkom diplomatskom praksom i
međunarodnim konsenzusom oduševio je Izraelce i razbjesnio
Palestince.
Otvaranje veleposlanstva poklopilo se sa 70. godišnjicom, po
gregorijanskom kalendaru, osnivanja Države Izrael. Dan poslije,
Palestinci obilježavaju “Nakbu” (“Katastrofu”, na arapskom),
egzodus stotina tisuća svojih sunarodnjaka koji su 1948.
protjerani ili su pobjegli iz svojih domova,.
Preseljenje američkog veleposlanstva događa se u jako osjetljivom
trenutku. Palestinci već tjednima prosvjeduju u Pojasu Gaze
protiv izraelske blokade te enklave i u ime “prava na povratak”
na svoj teritorij iz 1948. U sukobima s izraelskim vojnicima od
30. ožujka pritom je poginulo više od 50 Palestinaca.
Osim toga, Trumpova odluka o povlačenju iz međunarodnog sporazuma
s Iranom o njegovu nuklearnom programu produbila je veliku
neizvjesnost u regiji. Napetosti su iznenada eskalirale u noći sa
srijede na četvrtak između Irana i Izraela u Siriji.
Trump je izrazio želju da bude nazočan na otvaranju
veleposlanstva, koje će se privremeno nalaziti u zgradi američkog
konzulata u četvrti Arnoni, dok se ne sagradi nova zgrada na još
nepoznatoj lokaciji. No ipak neće doći, a umjesto njega u
Jeruzalem će doputovati njegova kći Ivanka sa suprugom Jaredom
Kushnerom, savjetnikom Bijele kuće, zamjenik američkog državnog
tajnika John Sullivan i ministar financija Steven Mnuchin.
Nazočno će biti još gotovo 800 uzvanika.
Jedan trg u blizini veleposlanstva bit će preimenovan u Trumpov
trg, rekao je u utorak gradonačelnik Nir Barkat.
“U početku, u privremenom veleposlanstvu u Arnoni nalazit će se
uredi veleposlanika i manji broj osoblja”, rekao je jedan
američki dužnosnik. “Veleposlanik će u početnim fazama
preseljenja veleposlanstva raditi i u Tel Avivu i u Jeruzalemu
jer je riječ o procesu koji će potrajati nekoliko godina”, dodao
je.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu pozdravio je preseljenje
američkog veleposlanstva u Jeruzalem i pozvao i druge zemlje da
to učine, što međutim nije naišlo na odobravanje.
S druge strane, visoki palestinski dužnosnik Nabil Šat optužio je
u srijedu Trumpa da podržava “izraelsko čišćenje palestinskog
naroda u Jeruzalemu”.
Palestinski dužnosnik Saeb Erekat pozvao je “organizacije
civilnog društva i vjerske vlasti da bojkotiraju inauguraciju”.
“Oni koji budu sudjelovati na toj inauguraciji poslat će
zabrinjavajuću poruku da ohrabruju flagrantna kršenja
međunarodnog prava i neotuđivih prava palestinskog naroda”, rekao
je.
U kontekstu godišnjice osnivanja Izraela i Nakbe, za 14. i 15.
svibnja najavljeni su palestinski prosvjedi.
U Pojasu Gaze, manje od 100 kilometara od Jeruzalema, Palestinci
prijete da su spremni probiti izraelsku sigurnosnu ogradu,
riskirajući smrt.
Izraelska vojska tvrdi da puca pravim mecima samo u krajnjoj
nuždi kako bi zaštitila svoje vojnike i civile koji žive u tom
području. Meta kritika zbog prekomjerne uporabe sile, ona
optužuje Hamas koji upravlja tim područjem da instrumentalizira
prosvjednike.
Preseljenje američkog veleposlanstva ponovno stavlja u prvi plan
pitanje statusa Jeruzalema, jedno od središnjih pitanja
izraelsko-palestinskog sukoba.
I Palestinci i Izrael smatraju taj grad svojim glavnim gradom.
Tijekom rata 1967., Izrael je osvojio istočni Jeruzalem,
palestinski dio grada, i potom ga anektirao. Godine 1980., Izrael
je proglasio cijeli Jeruzalem svojim “vječnim i nedjeljivim”
glavnim gradom.
Međunarodna zajednica tu je odluku ocijenila ilegalnom i istočni
Jeruzalem smatra okupiranim. Smatra također da se strana
veleposlanstva ne bi smjela nalaziti u Jeruzalemu.
Izrael smatra Trumpovu odluku priznanjem povijesne realnosti. Za
palestinsko vodstvo, ona je vrhunac proizraelske politike
Trumpove administracije.
Odnosi između palestinskog vodstva i Trumpove administracije jako
su se zbog toga pogoršali, a palestinski predsjednik Mahmud Abas
čak je američkog veleposlanika u Izraelu Davida Friedmana nazvao
“kučkinim sinom”.
Nagađa se da bi nakon preseljenja veleposlanstva Trumpova
administracija mogla iznijeti plan za konačno rješenje
izraelsko-palestinskog sukoba.
Američko veleposlanstvo u Jeruzalemu – ni prvo niti posljednje
Nekoliko zemalja imalo je u prošlosti svoja veleposlanstva u
Jeruzalemu, ponajprije iz Afrike i Južne Amerike, i neke bi se
mogle vratiti.
Nakon rata u listopadu 1973., Obala Bjelokosti, Zair (DR Kongo) i
Kenija prekinuli su diplomatske odnose s Izraelom i zatvorili
veleposlanstva u Jeruzalemu. Kada su obnovili odnose, diplomatska
predstavništva otvorili su u Tel Avivu.
Na zahtjev UN-a, Bolivija, Čile, Kolumbija, Kostarika,
Dominikanska Republika, Ekvador, Gvatemala, Haiti, Panama,
Salvador, Urugvaj, Venezuela i Nizozemska povukli su diplomatske
misije iz Jeruzalema nakon što ga je Izrael 1980. proglasio
svojim “vječnim i nedjeljivim” glavnim gradom. Kostarika i
Salvador vratili su se 1984., da bi 2006. ponovno otišli.
Slijedom Trumpove odluke, neke zemlje kazale su da bi i one to
mogle učiniti.
Gvatemalski predsjednik Jimmy Morales rekao je da će njegova
zemlja otvoriti veleposlanstvo u Jeruzalemu 16. svibnja, a po
izraelskom ministarstvu vanjskih poslova to bi do kraja svibnja
trebao učiniti i Paragvaj.
Isti potez mogla bi povući i Rumunjska čija je vlada usvojila
prijedlog u tom smjeru, no protivi mu se predsjednik države dok
se ne postigne mirovni sporazum između Izraela i Palestinaca i
zbog toga traži ostavku premijerke Viorice Dancile. Ona je
tijekom posjeta Jeruzalemu u travnju kazala da za sada nema
potporu svih stranaka za preseljenje veleposlanstva kako je
željela.
Rumunjska bi time postala prva članica EU-a koja bi to učinila.
EU u skladu s rezolucijama UN-a smatra da konačni status
Jeruzalema trebaju dogovoriti Izrael i Palestinci.
Češki predsjednik Miloš Zeman podržava preseljenje češkog
veleposlanstva u Jeruzalem, ali češka vlada za sada je najavila
samo ponovno otvaranje počasnog konzulata i češkog kulturnog
centra u tom gradu.
S druge strane, japanski premijer Shinzo Abe nedavno je
palestinskom predsjedniku Mahudu Abasu kazao da će japansko
veleposlanstvo ostati u Tel Avivu.
