U petak će se u Bruxellesu održati usmena rasprava o pritužbi Slovenije Europskoj komisiji da Hrvatska neprovođenjem arbitražne odluke o granici krši europsko pravo
Slovenski mediji tim povodom skeptično pišu o neuspješnoj taktici
premijera Mire Cerara da preko europskih institucija nametne
rješenje koje Hrvatska odbija zbog kompromitiranosti arbitražnog
procesa.
Ni slovenska diplomacija od prvog koraka koji bi trebao voditi do
implementacije tog rješenja ne očekuje mnogo. Na raspravi koja je
tehničke naravi ne očekuje se popuštanje Ljubljane ili Zagreba,
ali niti neka nova posrednička inicijativa Europske komisije,
navodi Slovenska tiskovna agencija STA.
Predsjednik suda EU-a u Luksemburgu Koen Lenaerts već je
unaprijed upozorio da je najavljena slovenska tužba protiv
Hrvatske zbog arbitraže za Ljubljanu pogrešan put, takva
tužba je u Europi nepoželjna, protive joj se države članica i
europske institucije, a za Sloveniju je vrlo riskantna, piše
vodeći slovenski list “Delo”.
U manje od godinu dana, od kako je arbitražna presuda donesena,
stvari su se za Sloveniju okrenule jer je vlada premijera Mire
Cerara arbitražnu presudu koja je za Ljubljanu predstavljala
“moralnu zadovoljštinu” nepotrebno dramatizirala.
“Cerar je u odnosu na hrvatskog premijera Andreja Plenkovića
ostao neaktivan, nije uspio Europsku komisiju aktivnije uključiti
u hrvatsko-slovenski konflikt. Slovenija je previdjela činjenicu
da se Bruxelles u političkom smislu ne može i neće uključiti, da
ne može i neće zauzeti stajalište u bilateralnom konfliktu”,
navodi “Delo.
Svima je dosadio spor dviju država koji tumače narcizmom malih
razlika, pa Sloveniju bez obzira na njene argumente
međunarodna zajednica ne tretira bitno različito od Hrvatske,
navodi u komentaru “Delo”.
Bude li premijeru Ceraru arbitraža o granici i otvorena pitanja s
Hrvatskom jedan od argumenata uspjeha svoje vlade tijekom njena
mandata u predstojećoj kampanji pred parlamentarne izbore 3.
lipnja, to bi za njega, kako ocjenjuju slovenski analitičari,
mogao biti dvosjekli mač s obzirom na to da opozicija o arbitraži
i njenim postignućima otvoreno govori kao o vanjskopolitičkom
“fijasku” premijera Cerara i njegova ministra vanjskih poslova
Karla Erjavca.
Oporbeni portali tako među ostalim prenose i Cerarove izjave o
arbitraži i graničnom pitanju iz 2009. i 2010. godine, kad je kao
istaknuti pravnik s političkim ambicijama o tome javno nastupao,
te se arbitraži otvoreno protivio, govoreći da za Sloveniju
donosi previše rizika i da dobivanje teritorijalnog izlaza na
otvoreno more izglednije ako se blokada hrvatskih pristupnih
pregovora s EU-om nastavi.
“Budući da je vlada Boruta Pahora tako žurila s potpisivanjem
arbitražnog sporazuma, sve što budemo napravili ubuduće bit će
daleko od rješenja koje bi za Sloveniju bilo optimalno”, kazao je
Cerar u jednoj raspravi na Slovenskoj televiziji, pred referendum
na kojemu su slovenski birači tijesnom većinom podržali
arbitražni sporazum Pahor – Kosor i tako omogućili deblokadu
hrvatskih pristupnih pregovora, a Pahorovu vladu kritizirao je
što je na referendum dala pitanje koje je malo birača razumjelo,
želeći tako po Cerarovu mišljenju, na njih prebaciti odgovornost
za moguće posljedice.
Prije toga, krajem 2009. godine kad se arbitražni sporazum
potpisivao, Cerar je u razgovoru za mariborski “Večer” Pahora
kritizirao, rekavši da je u pregovore s Hrvatskom oko arbitraže
unatoč prednosti članstva u EU ušao sa “minimalističkom”
pregovaračkom pozicijom.
“Istina, arbitražni sporazum nam jamči kontakt s otvorenim morem,
ali je zbog različitih interpretacija sasvim nejasno kakav će on
stvarno biti”, kazao je tada Cerar u razgovoru vezanom na
potpisivanje arbitražnog dogovora iz kojega je Hrvatska u
međuvremenu zbog kompromitacije procesa istupila, te predložila
bilateralno rješenje.
Cerar je tada argumentirao da je za Sloveniju eventualno
dobivanje “neškodljiva prolaza” do otvorenih voda u Jadranu, što
je zapravo bit lanjskog arbitražnog rješenja za Sloveniju
“najnepovoljnija” opcija, te da bi najbolje rješenje bilo izravan
i “dovoljno širok” koridor kojim bi Slovenija izravno pristupala
otvorenom moru bez prolaska kroz hrvatske vode.
No, to će nam Hrvati u arbitražnom sporu sigurno osporavati,
najavio je tada Cerar, u to vrijeme profesor ustavnog prava na
Pravnom fakultetu u Ljubljani.
