Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom ožujka (od 28. veljače do 3. ožujka), pokazuje učinke najnovijih zgusnutih događaja na političkoj sceni na stranački rejtning i percepciju političkih aktera (situacija oko Agrokora, posjeta srbijanskog predsjednika Hrvatskoj, zbivanja u Saboru/politički sukobi).
Iz rezultata istraživanja dade se zaključiti kako su posljednji
politički događaji negativno djelovali na percepciju rada Vlade,
predsjednice Republike i Hrvatskog sabora, ali nisu pomogli
povećanju izborne podrške glavnoj oporbenoj političkoj stranci u
zemlji.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom ožujka (cijela
Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ
bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. Na
ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s
izborom od 28,9 posto (prema 29,3 posto iz veljače). Ovo je
ujedno i najslabija izborna podrška stožernoj stranci vladajuće
koalicije od posljednjih parlamentarnih izbora. SDP na
drugom mjestu bilježi izbor od 20,8 posto (u odnosu na
21,1 posto iz veljače).
Tako se prednost HDZ-a pred vodećom oporbenom strankom zadržala
na razini od oko 8 posto (koliko je iznosila i u posljednjih pet
mjeseci). Na trećem je mjestu Živi zid s izborom
od 10,9 posto (prema 11,8 posto iz veljače). Tako je ova stranka
nakon pet mjeseci rasta izborne podrške zabilježila okretanje
trenda rasta u negativnom smjeru. Most je četvrti mjesec
zaredom na četvrtom mjestu, sada s izborom od 7,1 posto
(prije mjesec dana 6,1 posto), te je nakon tromjesečnog
negativnog trenda zabilježeno okretanje istog u pozitivno.
Usporedbom rezultata ovomjesečnih istraživanja može se zaključiti
kako su tri od četiri stranke u mjesečnom negativnom trendu (HDZ
-0,4; SDP -0,2; Živi zid -0,9), dok je Most u pozitivnoj
tendenciji (+1,0). U odnosu na prošlogodišnju veljaču samo je
Živi zid u pozitivnom trendu (+3,2), dok su ostale tri
zabilježile slabije rezultate (HDZ -4,0; SDP -0,7; Most
-0,9).
Na ljestvici rejtinga političkih stranaka nakon ovog vodećeg
četverca, na petom mjestu s izbornom podrškom od 2,5 posto su
dvije stranke: HSS (prije mjesec dana 2,9 posto) i Neovisni za
Hrvatsku (u veljači 1,2 posto). Slijedi Stranka rada i
solidarnost BM 365 koja je zadržala istu razinu izborne potpore
od 2,2 posto.
Podršku između jedan i dva posto bilježi pet stranaka: HNS (2,0
posto), IDS (1,6 posto), Pametno (1,4 posto), Glas i HSU (po 1,0
posto). Tri su stranke s izborom manjim od 1 posto: HSLS (0,8
posto), HSP AS (0,7 posto) i HDSSB (0,4 posto).
Ostale stranke bilježe skupni izbor od 1,6 posto. I u
ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio
neodlučnih birača koji sada iznosi 14,7 posto (prema
prošlomjesečnih 15 posto).
Predsjednica Grabar Kitarović je na vrhu ljestvice pozitivnog
doživljaja hrvatskih političara s izborom od 16,9 posto hrvatskih
građana (u odnosu na 19,2 posto iz veljače). Na drugom se mjestu
nalazi “Nitko” (niti jedan političar) s izborom od 16,1 posto
(prema prošlomjesečnih 18,7 posto).
Premijer Plenković se zadržao na trećem mjestu s 12,5 posto
izbora (u veljači 10,9 posto). Slijedi Božo Petrov i Ivan
Pernar s 5,3 posto, Ivan Sinčić s 5
posto. Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su
Tonino Picula (3,5 posto), Anka Mrak
Taritaš (3,3 posto), Davor Bernardić
(2,9 posto) i Zoran Milanović (2,1 posto).
Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je
premijer Plenković s izborom od 22,7 posto što je ujedno i
najveći Plenkovićev izbor za najnegativniju političku osobu u
zemlji od njegova pojačanog angažmana na domaćoj političkoj
sceni. Drugo mjesto dijele “svi političari” kao zasebna
kategorija odgovora s izborom od 12,3 posto (prije mjesec dana
12,9 posto).
Po prvi put se na trećem mjestu nalazi vodeći predstavnik srpske
nacionalne zajednice u Hrvatskoj, Milorad
Pupovac s izborom od 10,6 posto (prije mjesec dana 7,9
posto). Četvrto mjesto drži Davor Bernardić s izborom od 9,2
posto (prema siječanjskih 9,5). Veliki skok izbora zabilježila je
potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina
Dalić čiji je izbor s prošlomjesečnih 1,5 posto narastao
na 5,7 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih
osoba još su Zlatko Hasanbegović (4,6 posto),
Gordan Maras (2,9 posto), Gordan
Jandroković i Kolinda Grabar Kitarović (po 2,8 posto) i
Ivan Pernar (2,7 posto).
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog
optimizma) podupire 17,6 posto građanki/građana što je za 3,5
postotnih bodova manje od prošlomjesečnog istraživanja (21,1
posto iz veljače). U ovomjesečnom istraživanju 72,2 posto
ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu
na 67,7 posto iz veljače. Kakav je smjer zemlje ne zna 10,2 posto
građana/ki. Najveći udio društvenih optimista bilježi se među
glasačima HDZ-a i iznosi 52,5 posto (u veljači 52,3 posto), dok
je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio
nešto niži i iznosi 34,8 posto. Među glasačima vodeće oporbene
stranke, SDP-a udio društvenih optimista je značajno niži i
iznosi svega 2,8 posto, dok je među glasačima Mosta njih 13,8
posto, a Živog zida 4,5 posto.
Razina potpore politici Vlade RH u šesnaestom mjesecu njezina
mandata iznosi 32,9 posto (prema 34,3 posto iz prethodnog
mjerenja u veljači), što je drugi najslabiji rezultat u
dosadašnjem mandatu Vlade Andreja Plenkovića.
Kad je riječ o ne podršci politike Vlade u ovomjesečnom
istraživanju ona iznosi 51,5 posto (u veljači je iznosila 49,1
posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške
politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u
ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,13 (prije mjesec dana ocjena
je bila 2,23). Ovomjesečna je ocjena najniža mjesečna ocjena rada
Vlade u ovom mandatu. Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i
opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a
(3,22), nešto niža među glasačima glavnog koalicijskog partnera
HNS-a (2,29), dok je najniža ocjena zabilježena među glasačima
stranke Pametno (1,40).
Predsjednica republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku,
odnosno 3,16 (u odnosu na 3,25 koliko je izmjereno početkom
veljače). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor,
u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,91 (u
veljači 1,96).
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca Agrokor i događaji
vezani uz njega su se nakon dvomjesečne stanke (i drugog, odnosno
trećeg mjesta iz siječnja i veljače) vratili na vrh ljestvice s
izborom od 50,7 posto (prošli mjesec je to bila najvažnija tema
za 14,6 posto hrvatskih građana). Posjeta srbijanskog
predsjednika Vučića Hrvatskoj druga je najvažnija tema s izborom
od 13,6 posto, dok je dugotrajna društvena kriza i iseljavanje
mladih u ovomjesečnom istraživanju najvažnija tema za 9,1 posto
ispitanika. Ledeni val u zemlji i probleme koje je prouzročio je
najvažnija tema mjeseca za 6,1 posto građana, a ostavka državnog
tajnika Marina Strmote je na petom mjestu s 4,9 posto izbora za
najvažniji događaj mjeseca. Četiri su teme zabilježile izbor viši
od jedan posto: Preporuke povjerenstva za suočavanje s prošlošću
(3,1 posto), pritisci oporbe za smjenom ministrice
Martine Dalić (2,7 posto), nastavak napetosti
između Slovenije i Hrvatske oko granice na moru (1,1 posto) i
sukobi u Saboru (1,0 posto). Svi su ostali događaji zabilježili
izbor manji od 1 posto.
