Oporbene stranke i dio nezavisnih zastupnika u Hrvatskom saboru u srijedu su postigli načelan dogovor da pokrenu inicijativu za opoziv potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić, na prijedlog Mosta nezavisnih lista.
Na jednosatnom sastanku koji je okupio petnaest sudionika, od
ljevice do desnice, dogovoreno je da će do petka prikupiti sve
primjedbe i prijedloge te ga najkasnije do ponedjeljka uputiti u
saborsku proceduru.
Grmoja očekuje da će oporba biti jedinstvena
Politički tajnik Mosta Nikola Grmoja kazao je novinarima kako je
to sada oporbena inicijativa, premda ju je inicirala njegova
stranka te izrazio očekivanje da će čitava oporba kod glasanja u
Saboru biti jedinstvena.
“Svjesni smo da je ova vladajuća većina kupljena i da ćemo je
teško uzdrmati. No, želimo da SDSS-ovac Milorad Pupovac,
HSLS-ovac Darinko Kosor, HNS i drugi stave svoj politički kapital
u Martinu Dalić i interese koje ona zastupa. Želimo i da HDZ-ovci
brane Martinu Dalić i da je brani i sam Andrej Plenković zbog
svega što se događalo oko Agrokora”, pojasnio je Grmoja motive
pokretanja opoziva, s obzirom da su svjesni kako će teško
polučiti uspjeh.
I SDP-ov Arsen Bauk je kazao da se ne sjeća da je opozicija i u
jednom slučaju uspjela srušiti Vladu. “Da može srušiti Vladu, ne
bi bila opozicija niti bi Vlada bila Vlada, jer bi to značilo da
nema većinu. Cilj inicijative je otvaranje rasprave i u tom
smislu će svaka inicijativa uspjeti”, ustvrdio je čelnik Kluba
zastupnika SDP-a dodavši da je ipak “jedan sudionik sastanka
izražavao dvojbu oko potpore inicijativi za opoziv ministrice
Dalić”.
Predsjednik HSS-a Krešo Beljak istaknuo je da oporba tom
inicijativom traži svoje mjesto pod suncem, pad Vlade i
prijevremene izbore, jer model kojim se Hrvatska sada vodi ne
valja. Na sastanku je bilo pojedinaca koji “imaju upitnik nad
glavom” treba li rušiti Vladu, pa takve više ne bi trebalo zvati,
dodao je.
“Zna se tko su ključne stranke, a tko pojedinci koji ne znaju
gdje su”, kazao je Beljak, dodavši na novinarsko inzistiranje da
misli na nezavisnog Marina Škibolu. Poručio je da se ovoga puta,
za razliku od rasprave o opozivu Vlade u studenom, neće dogoditi
da HSS-ovci ne budu na glasanju “zbog bolesti”.
Goran Aleksić (SNAGA) smatra kako je cilj inicijative da javnost
“vidi sve što je ministrica Dalić loše radila, ali treba
senzibilizirati i satelite HDZ-a, kako bi i oni vidjeli s kim
imaju posla”.
Čelnik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić poručuje da je “svakim
danom ove Vlade, a pogotovo ministrice Dalić, korupcija u zemlji
je sve veća. Velika većina oporbe se složila oko inicijative za
opoziv Dalić, a nadam se da će savjest proraditi i kod dijela
zastupnika vladajuće većine i da će biti dovoljno ruku za
smjenu”.
Istanbulska konvencija nije uvjet za rušenje Dalić
Prije sastanka oporbe IDS i GLAS priopćenjem su zatražili da se
zastupnici Mosta obvežu da će podržati ratifikaciju Istanbulske
konvencije, no potom je čelnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš
pojasnila da to nije uvjet za rušenje Dalić u Saboru.
“Nije nikakav problem da podržimo inicijativu za smjenu
ministrice Dalić, a sutra ćemo svim opozicijskim klubovima
poslati na potpis zahtjev da se na dnevni red Sabora uvrsti
ratifikacija Istanbulske konvencije. Tako možemo pokazati stvarni
raskol HDZ-a i njegovih koalicijskih partnera. A opozicija će
glasati kako će glasati. Mi ćemo glasati za, a Klub Brune Esih
glasat će protiv ratifikacije, a čak postoji i ideja da zajedno
naša dva kluba pokrenu tu inicijativu”, kazala je.
Ustvrdila je da se na obje teme mogu pokazati slabosti HDZ-a i
njegovih koalicijskih partnera. “Zar mislite da će HNS ili
manjinci glasati protiv ratifikacije? To će pokazati da je ljepak
koji njih veže vlast, a ako želite nanijeti udarac HDZ-u i
Plenkoviću, onda možete na tome. Da ima čistu situaciju, on bi to
pustio u saborsku proceduru”, ocjenjuje čelnica GLAS-a.
Pitanje povjerenja članu, predsjedniku ili Vladi u cjelini može
se pokrenuti na prijedlog najmanje petine ukupnog broja
zastupnika, odnosno, na temelju 31 zastupničkog potpisa.
Kada se skupi dovoljan broj potpisa, prijedlog za opoziv odmah se
uvrštava na dnevni red. Od tada teče osmodenvni rok u kojem se
Vlada treba očitovati dok se parlamentarna rasprava mora provesti
najkasnije u roku 30 dana.
Za izglasavanje nepovjerenja potrebno je najmanje 76 glasova.
