Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentom većinom su složni kako je naglasak bugarskog predsjedništva Europskom unijom na potrebu proširenja na zapadni Balkan znak da ona počinje ozbiljnije razmišljati o tom pitanju te da je to dobra vijest za Hrvatsku.
Bojko Borisov, premijer Bugarske koja idućih šest mjeseci
predsjeda Europskom unijom, istaknuo je u srijedu u Parlamentu
kako je pravi trenutak da se državama zapadnog Balkana poruči da
za njih postoji europska perspektiva.
Bugarska je početkom 2018. preuzela predsjedanje Europskom unijom
od Estonije, a kao jedan od svojih glavnih prioriteta istaknula
je jačanje europske perspektive zapadnog Balkana.
Zastupnik Ivan Jakovčić (IDS/ALDE) istaknuo je kako je bugarsko
predsjedništvo postavilo dvije jako dobre teme, te je naglasio da
je ugodno iznenađen “njihovom ambicijom da otvoreno i bez
rukavica pričaju o potrebi širenja Unije na zapadni Balkan, i to
na kritički, ali i nekritički način”.
Osim proširenja, zastupnik liberala podsjetio je da je Sofija
zainteresirana za kohezijsku politiku, što znači da želi
upozoriti da je vrijeme da se njezine dobrobiti usmjere na
novopridošle zemlje u Uniju, poput Hrvatske, Bugarske ili
Rumunjske.
Jozo Radoš (GLAS/ALDE) rekao je kako je u trenutnim okolnostima,
kad se stvari na zapadnom Balkanu kompliciraju i kad zbog raznih
unutrašnjih i međusobnih poteškoća postoji jedan opći trend
zastoja kod gotovo svih uključenih zemalja, jako dobro da je
bugarsko predsjedništvo stavilo fokus na proširenje Unije na to
područje, čime u Vijeću može proširiti svijest oko važnosti
zapadnog Balkana i opasnosti od daljnjeg nazadovanja tog prostora
i izbijanja novih sukoba.
“Ne mislim da Bugarska može nešto posebno postići ili nešto
preokrenuti u tih šest mjeseci, ali dizanje svijesti i možda neki
mali iskoraci su svakako dobri za taj prostor i za Hrvatsku”,
smatra Radoš.
Zastupnica Željana Zovko (HDZ/EPP) tvrdi kako je sami summit u
Sofiji u svibnju na kojem će se po prvi put nakon solunskog
summita 2003. godine održati skup zemalja zapadnog Balkana u
europskom kontekstu znak da Europa počinje ozbiljnije shvaćati
sigurnosnu situaciju na jugoistoku Europe.
Bugarski premijer Borisov je u srijedu spomenuo ubojstvo srpskog
političara Olivera Ivanovića na Kosovu, čime “je ukazano da se
sigurnosna situacija treba shvatiti ozbiljnije, jer jedan veliki
požar može opet zahvatiti čitav Balkan”, smatra zastupnica.
“Ukoliko se ne obrati pozornost na taj prostor, to će utjecati ne
samo na nove konflikte i terorizam, nego i na još veće valove
izbjeglica od kojih će se Europa morati braniti, što već duže
vrijeme ponavljam. Hrvatska je tu najodgovornija jer ima najdužu
granicu”, upozorila je Zovko, dodavši kako “očekuje da će Europa
shvatiti ozbiljnost situacije i početi rješavati te probleme”.
Govoreći o Bosni i Hercegovini, zastupnica je istaknula kako je
pitanje postoji li u toj državi uopće volja za ulaskom u Unijom,
osim među Hrvatima, jer na tamošnje političke elite utječu i
Rusija, Kina i Turska.
“Sjedinjene Države nažalost trenutno nisu u punoj snazi na djelu
u BiH, a one su sukreator daytonskog mirovnog sporazuma”, rekla
je Zovko, ustvrdivši kako je potrebno snažnije djelovanje
Washingtona u suradnji s Europom kako bi se došlo do rješenja
tamošnje stagnacije.
Zastupnik Tonino Picula (SDP/S&D) naglasio je kako stagnacija
na Balkanu proizvodi probleme, a ne stabilnost, “i to dvojake – u
odnosima između država, no i na konflikte unutar država koji su
mnogo utjecajniji”.
“Postoje mnogobrojne veto skupine kojima promjene nisu u
interesu, pogotovo ne usvajanje europskih standarda,
postizanje društva sa sniženom razinom korupcije, države u kojima
postoji sloboda medija i izražavanja, u kojima funkcionira
pravosuđe i u kojima je jak parlamentarizam”, što u većini država
zapadnog Balkana ne funkcionira, ističe Picula.
“Događaji na Kosovu pokazali su koliko je važno ne samo da EU
reagira, nego i da pokušava spriječiti takav razvoj, a očekujemo
da će Bruxelles u veljači predstaviti svoj program o nastavku
politike proširenja i dati jasnije smjernice kako će se taj
program realizirati, a da ćemo u proljeće dobiti izvještaj o
pojedinačnom napretku zemalja”, rekao je zastupnik
socijaldemokrata.
Picula zaključuje kako su se svi u EU-u suglasili da je pitanje
zapadnog Balkana važna tema i dali podršku Sofiji, te da je
“očito da iza bugarskog plana stoji cijela EU”.
“Ono što daje nadu je cijela serija predsjedanja država koje na
ovaj ili onaj način pokazuju senzibilitet prema zapadnom Balkanu.
Tu su prije svega Austrija i Rumunjska, a nije daleko ni hrvatsko
predsjedanje”.
“Zbog toga se nadam da to neće biti reagiranje na incidente nego
da će ta politika doista dobiti jasniji sadržaj”, zaključio je.
Zastupnica Ruža Tomašić (ECR) izrazila je skepsu oko bugarskih
mogućnosti utjecaja po pitanju proširenja.
“Ne može Bugarska nametnuti tu temu ako Juncker i ostali to ne
dopuste. Ovo je ‘ajmo malo igara’ da ljudi misle da ima više
demokracije u Europskom parlamentu”, rekla je zastupnica
konzervativaca.
“Da se netko doista želi zauzeti za zemlje Balkana, poslali bi
tamo ljude da pomažu, da pokažu što je sve potrebno napraviti, i
to ne bi bio problem. Ovo je više ‘mi vas želimo, radite što
možete pa ćemo mi odlučiti'”.
“Ne vjerujem da ima toliko želje za proširenjem, jer da ima oni
bi to i pokazali svojim radom, a ne samo govorom”, zaključuje
Tomašić.
Bugarska ministrica vanjskih poslova Ekaterina Zaharieva je
sredinom siječnja rekla kako je 2025. godina realističan scenarij
za prvo novo proširenje Unije, piše EUobserver.
Crna Gora je najviše napredovala u pregovorima, otvorivši 30
poglavlja od kojih ih je zatvorila tri. Slijedi ju Srbija koja bi
tijekom bugarskog predsjedanja mogla otvoriti “dva ili tri”
poglavlja.
Komisija očekuje da bi tijekom 2018. Makedonija i Albanija, koje
već dugo imaju status kandidata, mogle otvoriti pregovore, a za
Bosnu i Hercegovinu će pripremiti mišljenje o kandidaturi nakon
što dobije odgovore na upitnik koji je u Sarajevo poslala prije
godinu dana. Najlošiji status ima Kosovo, a to je dodatno
pogoršano u utorak Ivanovićevim ubojstvom.
