Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u srijedu izricanjem presude u predmetu "Prlić i drugi" završava s radom 24 godine nakon osnivanja. Vrata će službeno zatvoriti na ceremoniji krajem prosinca ove godine u Haagu.
Gašenjem ICTY-ja njegove neriješene slučajeve preuzet će
Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MMKS).
MMKS će voditi žalbene postupke za bivšeg predsjednika
Republike Srpske Radovana Karadžića i bivšeg zapovjednika vojske
bosanskih Srba generala Ratka Mladića, čija je obrana najavila
žalbu, te za vođu srpskih radikala Vojsilava Šešelja, u Haagu
oslobođenog odgovornosti za zločine u Hrvatskoj i BiH te protiv
vojvođanskih Hrvata. Tužiteljstvo se žalilo na njegovu
oslobađajuću presudu.
Karadžić je u ožujku osuđen na 40 godina zatvora, a Mladić prošli
tjedan na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine
protiv čovječnosti širom BiH, višegodišnje teroriziranje Sarajeva
i uzimanje pripadnika UN-a za taoce.
Pred MMKS-om će se voditi i ponovljeno suđenje za čelnike
srbijanske službe državne sigurnosti Jovicu Stanišića i Franka
Simatovića, koji su 2013. bili oslobođeni krivnje za zločine u
Hrvatskoj i BiH, ali je žalbeno vijeće tu presudu poništilo i
naložilo ponovno suđenje.
Prvi UN-ov sud nakon nirnberškog i
tokijskog
ICTY je bio prvi sud za ratne zločine koji je UN osnovao
nakon nurnberškog i tokijskog procesa, na kojima
se sudilo za nacističke i japanske zločine u Drugom
svjetskom ratu. Osnovalo ga je Vijeće sigurnosti UN-a u svibnju
1993. kao odgovor na masovne zločine počinjene na području
Hrvatske i BiH početkom 1990-ih.
Prvu optužnicu sud je podigao protiv Dragana Nikolića,
zapovjednika logora Sušica u istočnoj Bosni i Hercegovini, a u
svibnju 1996. započelo je i prvo haško suđenje – bosanskom Srbinu
Dušku Tadiću, optuženom za zločine počinjene tijekom 1992. u
logoru Omarska, gdje su je bile zatočene tisuće
bosanskih muslimana i Hrvata.
Prva presuda bila je protiv bosanskog Hrvata Dražena Erdemovića
koji je u redovima vojske Republike Srpske sudjelovao u
smaknućima nakon pada srebreničke enklave. Erdemović je bio
i prva osoba koja je u Haagu priznala krivnju za zločin.
Milošević prvi optuženi predsjednik
Haški sud 1999. prvi puta je podigao optužnicu i protiv jednog
aktualnog predsjednika države. U svibnju te godine optužen je
predsjednik Srbije Slobodan Milošević, najprije za zločine na
Kosovu, a potom i u Hrvatskoj i u BiH. Umro tijekom suđenja 14.
ožujka 2006. ne dočekavši presudu.
Njegovu optužnicu potpisala je tadašnja glavna haška tužiteljica
Louise Arbour. Kanađanka je na toj je dužnosti naslijedila
Južnoafrikanca Richarda Goldstonea, a nakon nje ured
glavnog tužitelja preuzela je Švicarka Carla del Ponte. U
povijest će zadnji kao glavni haški tužitelj ući Belgijac
Serge Brammertz.
ICTY je u 24 godine optužio ukupno 161 osobu, a osuđeno je njih
84.
Devetnaest osoba oslobođeno je, među njima i generali Ante
Gotovina, Ivan Čermak, i Mladen Markač te bosanski Hrvati Zoran
Kupreškić, Mirjan Kupreškić, Vlatko Kupreškić i Dragan Papić.
Oslobođeni su i zapovjednici Armije BiH Naser Orić i Sefer
Halilović, kao i sadašnji kosovski premijer Ramush Haradinaj.
Haški sud oslobodio je i bivšeg načelnika generalštaba vojske
Jugoslavije Momčila Perišića.
Protiv 20 osoba povučene su optužnice, a protiv 17 osoba postupak
je obustavljen zbog toga što su preminule prije dolaska u Haag
ili tijekom postupka.
Optužnice protiv 13 osoba proslijeđene su na postupanje domaćim
pravosuđima na području bivše Jugoslavije.
Šest doživotnih kazni bosanskim Srbima
ICTY je sudio za genocid, zločine protiv čovječnosti, povrede
ratnog prava i običaja i teške povrede ženevskih konvencija i
donio čitav raspon presuda od kojih je onu najtežu – kaznu
doživotnog zatvora izrekao šest puta.
Prošli tjedan tjedna na tu je kaznu osuđen Ratko
Mladić, a prije njega za genocid u Srebrenici jednako su
kažnjeni zapovjednici u vojsci bosanskih Srba
Zdravko Tolimir, Vujadin Popović i Ljubiša Beara.
General u vojsci bosanskih Srba Stanislav Galić osuđen je na
doživotni zatvor zbog višegodišnjeg teroriziranja Sarajeva, a
bosanski Srbin Milan Lukić zbog zločina u Višegradu.
U slučaju 20 optuženika presude su bile rezultat priznanja o
krivnji. Među njima su i bivša predsjednica Republike Srpske
Biljana Plavšić koja je osuđena na 11 godina zbog progona
nesrpskog stanovništva u BiH, vođa pobunjenih hrvatskih Srba
Milan Babić koji je dobio 13 godina za zločine protiv čovječnosti
u Hrvatskoj, admiral JNA Miodrag Jokić kojemu je za napade na
Dubrovnik presuđeno sedam godina zatvora te bosanski Hrvat
Ivica Rajić koji je priznao zločin nad muslimanima u
Stupnom dolu i dobio 12 godina zatvora.
ICTY je donio nekoliko presuda za zločine počinjene na području
Hrvatske – za vukovarsku bolnicu i Ovčaru (general JNA Mile
Mrkšić osuđen je na 20 godina, major Veselin Šljivančanin na 10
godina, a kapetan Miroslav Radić je oslobođen), za napad na
Dubrovnik ( uz Jokića osuđen i Pavle Strugar na 7,5 godina). Dok
je za progon i druge zločine nad Hrvatima na području tzv. RSK,
uz Babića, osuđen još jedan od vođa pobunjenih hrvatskih Srba –
Milan Martić na 35 godina zatvora.
Bez epiloga zbog smrti optuženih ostali su predmeti protiv Gorana
Hadžića, bivšeg predsjednika RSK optuženog za progon i druge
zločine na okupiranim područjima Hrvatske i protiv bivšeg
vukovarskog gradonačelnika Slavka Dokmanovića za zločine vezane
uz vukovarsku bolnicu, odnosno Ovčaru.
Pred ICTY-jem se uklupno pojavilo 4650 svjedoka koji su
svjedočili o zločinima od Hrvatske i BiH do Kosova i Vojvodine.
Sudilo se ukupno 10.800 dana i sve je to zapisano na 2,5 milijuna
stranica transkripata.
Dosad je 56 osuđenih već odslužilo svoje kazne, a još ih 18 sjedi
u zatvorima u zemljama s kojima je ICTY potpisao ugovore.
