Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu "Preporod" Željko Stipić ocijenio je u srijedu u Osijeku da se stanje u školstvu ne može smatrati zadovoljavajućim, jer je Hrvatska i dalje jedna od europskih zemalja s najmanjim izdvajanjem za obrazovanje.
Uz to, kaže da je, uz probleme sa smanjenjem broja učenika i
razrednih odjela, zamjetna i nebriga politike za rješavanje
problema u školstvu.
U povodu Svjetskog dana učitelja – 5. listopada, Stipić je
na konferenciji za novinare upozorio da se u Hrvatskoj za
obrazovanje izdvaja samo 4,5 posto BDP-a, pri čemu su iza nas
samo Bugarska i Rumunjska, dok su, s druge strane, izdvajanja za
obranu, od 1,4 posto BDP-a u okviru europskog prosjeka, a po
izdvajanjima za red i sigurnost, od 2,5 posto BDP-a, smo na
petom mjestu u Europi.
Smatra kako nadležene vlasti ne čine ništa kako bi se, zbog
iseljavanja stanovništva, anulirale posljedice, poput smanjenja
broja razrednih odjela i učenika, a time i tehnoloških viškova u
školama.
Stipić drži kako to “ne brine nikoga u ovoj
zemlji”, iako su, kako drži, učitelji i nastavnici,
posebice oni s s dugogodišnjim iskustvom, nacionalni resurs,
jednako kao liječnici i inženjeri.
Kao primjer nebrige politike za obrazovanje Stipić je naveo
podatak da se dvije godine radi na izmjenama Zakona o odgoju i
obrazovanju, što se produljuje sa svakom promjenom nadležnog
ministra, a još uvijek nije poznato “u kojem će se smjeru
mijenjati školsko zakonodavstvo”.
Predsjednik Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu “Preporod”
smatra kako se slične nejasnoće javljaju i u procesu kurikularne
reforme, a iako je na čelno mjesto toga projekta postavljen
premijer Andrej Plenković. Stipić je rekao kako ima dojam da
vlast još ne zna s kojim će se promjenama i kada stvarno krenuti.
Izvijestio je kako se krajem listopada očekuje prve nepravomoćne
presude u sudskim sporovima, vezanim uz osnovicu plaće za 2016.
godine, dodavši kako još uvijek vjeruje u hrvatsko pravosuđe i
nada se da neće biti potrebno ulagati žalbu na sudsku odluku.
