Pregovarači Europske unije (EU) i Velike Britanije u ponedjeljak će u Bruxellesu pokrenuti treći krug pregovora o Brexitu, od kojega se ne očekuje veliki pomak jer su dvije strane još uvijek vrlo udaljene oko ključnih pitanja.
Prva faza trećeg kruga pregovora odnosi se na tri pitanja –
sudbinu europskih državljana u Velikoj Britaniji i Britanaca u
EU, granicu Britanije s Irskom, članicom EU-a, i iznos
financijskih obveza Londona prema EU-u.
Druga faza pregovora odnosit će se na buduće trgovinske veze
Velike Britanije i EU, a konačan dogovor o tome trebao bi se
postići se između kraja 2017. i proljeća 2018. godine.
Optužbe za odugovlačenje
Glavni pregovarači, EU-ov Michel Barnier i britanski David Davis,
sastat će se u ponedjeljak u 15 sati, prije nego što se u utorak
i srijedu razgovara o iseljeničkim pravima, zakonu o razvodu i
drugim pitanjima, a konferencija će završiti u četvrtak, prema
rasporedu koji je objavio Bruxelles.
Treći krug razgovora o Brexitu odvija se više od godinu dana
nakon što je većina Britanaca na referendumu glasovala za
napuštanje EU-a, u trenutku kada se dvije strane međusobno
optužuju za odugovlačenje.
“Zajednički je interes EU-a i Britanije da ubrzaju pregovore, to
zahtijeva da napravimo napredak u pregovorima o pravima građana,
Irskoj i financijskim obvezama”, rekao je novinarima visoki
dužnosnik EU-a koji je uključen u razgovore.
EU od početka pregovora, 19. lipnja, poziva Britaniju da zauzme
jasna stajališta i zagovara postupni pristup – prvo treba rješiti
probleme kao što su prava građana, granica s Irskom i financijske
obveza Londona, a nakon toga će se pregovarati o drugim važnim
pitanjima i budućim trgovinskim odnosima.
London izbjegava pitanje financijskih obveza prema
EU-u
Britanci u platformi, koju su predstavili nakon drugog kruga
pregovora u srpnju, predlažu teme o kojima EU još ne želi
pregovarati, kao što je sporazum o carinama. S druge strane,
London izbjegava pitanje financijskih obveza prema EU-u pa dosad
još nije iznio svoje prijedloge o tome.
Iako postoji neka usklađenost u zaštiti prava građana EU koji
žive u Velikoj Britaniji i Britanaca koji žive na kontinentu, to
pitanje treba tehnički doraditi, kažu izvori iz EU-a.
Irsko pitanje iznimno je osjetljivo zbog nasilne povijesti između
dviju tamošnjih zajednica. London u svojoj platformi naglašava da
ne želi ponovno uvođenje granične kontrole između Irske i
Sjeverne Irske, ali ne objašnjava kako misli riješiti prelazak
stranih državljana preko granice.
Što se tiče financijskih pitanja, EU i Britaniju razdvaja “more
razlika” oko toga koliko bi London trebao platiti Uniju na
odlasku, kako bi poravnao prethodne obveze.
U nedjelju je oporbena Laburistička stranka objavila da u
prijelaznom razdoblju nakon Brexita želi zadržati Veliku
Britaniju na jedinstvenom europskom tržištu i u carinskoj uniji.
Takvim proeuropskim stajalištem laburisti su se udaljili od
vladajućih konzervativaca koji su odbili zamisao da Britanija u
prijelaznom razdoblju ostane na jedinstvenom tržištu.
Oštre kritike iz Škotske
Vladi Therese May oštru poruku uputio je i škotski ministar za
Brexit Michael Russell, ustvrdivši kako bi Britanija trebala
isključiti mogućnost napuštanja EU-a bez utvrđivanja uvjeta
budućih odnosa s Unijom.
Pritom je kritizirao niz dokumenata iz britanske platforme za
pregovore koji pokazuju kako i nakon izlaska iz EU London želi
ostati u bliskim vezama s Unijom, ali bez troškova koji to
uključuju.
“Dokumenti potvrđuju prednosti članstva u EU, ali zbunjujuće
pretpostavljaju da se te pogodnosti mogu održati i ako napustimo
EU, jedinstveno tržište i carinsku uniju, što je sramna
pozicija”, rekao je Russell.
Također je optužio Vladu da u svoju Brexit politiku nije ugradila
mišljenja vlasti u Škotskoj, Walesu i Sjevernoj Irskoj, unatoč
tome što se obvezala da će se s njima savjetovati.
U prošlogodišnjem glasovanju o Brexitu, Engleska i Wales
glasovale su o napuštanju EU-a, dok su Škotska i Sjeverna Irska
bile za ostanak u članstvu.
