Konačan prijedlog Vladina zakona o subvencioniranju stambenih kredita u srijedu su u Hrvatskom saboru podržali i pozicija i opozicija, koja pritom tvrdi da su predložene mjere ograničenog dosega i da treba osmisliti i druge programe kako bi se mladima pomoglo u stjecanju prve nekretnine
Prema tom zakonu, država bi četiri godine plaćala pola rate
kredita, s tim da bi se rok za subvencioniranje produžio za
godinu dana u slučaju da podnositelj zahtjeva u obitelji ima
osobu s invaliditetom većim od 50 posto, a za dvije ako u tom
razdoblju dobije ili usvoji dijete.
Zakonom se omogućava kupnja novih, ali i rabljenih stanova i kuća
vrijednosti do 1500 eura po četvornom metru, pri čemu država
sufinancira kredit koji ne premašuje 100.000 eura. Za provedbu
zakona u ovoj je godini osigurano 17, 5 milijuna kuna.
Oporba tvrdi da će zakon više koristiti bankama nego mladim
obiteljima, te da će i državni proračun više zaraditi od ukinute
porezne olakšice na kupnju prvog stana nego što će izdvojiti za
subvencije.
Đujić: Država će biti u plusu
Država će nakon subvencije biti u plusu, tvrdi Saša Đujić (SDP) i
iznosi svoju računicu po kojoj bi mladoj obitelji koja digne
kredit od 100.000 eura na 30 godina mjesečna rata bila oko 3500
kuna s državnom subvencijom od 1700 kuna. Ali, ta obitelj kupi
stan od 100.000 eura i odmah plati porez na nekretninu od 30.000
kuna, pa kad to podijelite na 12 mjeseci, to je 2500 kuna
mjesečno, kaže Đujić.
Intencija je dobra, ali sredstva će biti nedostatna, kaže
Tomislav Panenić (Most) koji također tvrdi da je država
“zaradila”, s obzirom na to da su smanjene stavke za razne oblike
poticanja stanogradnje, pogotovo one namijenjene nerazvijenim
područjima.
Stavku za iduću godinu smanjujete s 220 milijuna na 115 milijuna
kuna, dakle za 65 milijuna, a kroz predloženi zakon vraćate 35
milijuna, izračunao je Panenić.
Goranu Aleksiću (SNAGA) smeta što nema nikakvih kriterija, pa bi
se, kaže, moglo dogoditi da se krediti dobivaju po načelu “tko
brži, njemu djevojka”. Traži da se obvežu banke da kod ponude
kredita moraju ponuditi i otplatu u ratama i anuitetima, a dužnik
bi odlučio koji mu način otplate više odgovara.
Zaposleni na određeno bez subvencija
Kriterije za dobivanje kredita trebalo bi proširiti nekim
socijalnim komponentama, kako brzina kojom će netko reagirati na
natječaj ne bi bila jedini uvjet, smatra i Mile Horvat (SDSS)
koji upozorava da na subvencije neće moći računati zaposleni na
određeno vrijeme, a takvih je danas puno. Kad će biti natječaj,
pita i SDP-ov Gordan Maras.
U Hrvatskoj desetine tisuća mladih obitelji ima problema sa
stambenim pitanjem, a nudi se subvencioniranje za njih nekoliko
stotina najbržih, kaže Branimir Bunjac (ŽZ) problematizirajući
tvrdnje da predloženi zakon ima prije svega demografski karakter.
Branko Bačić (HDZ) u obranu zakona kaže da on nije napisan da
rješava, niti može riješiti sve demografske probleme. Ipak, na
ovaj se način najbrže i najlakše omogućava mladom čovjeku da
riješi stambeno pitanje uz nemali iznos državne potpore, ističe
zastupnik i odbacuje tvrdnje o zaradi države.
Za trajanja zakona država će izdvojiti 160 milijuna kuna, ove
godine 17,5 milijuna , iduće 35 milijuna, pa još 35 itd., kaže
Bačić koji se ne slaže ni s tvrdnjama da zakon ne vodi računa o
ravnomjernom razvoju države, da će mlade okrenuti gradovima.
Obrnuto, zakon ide za tim da građanin kreće u gradnju nove
nekretnine ili da kupi rabljenu od Korčule do Iloka, tvrdi Bačić.
SDP-ovu Marasu zasmetalo je što za rasprave o predloženom zakonu
u sabornici nema novog resornog ministra HNS-ova Predraga
Štromara. “Znači, trgovca Štromara nema”, rekao je Maras pitajući
se zašto nije došao, boji li se zastupničkih kritika “jer je
trgovac”.
