Trump u Bruxelles stiže u srijedu navečer iz Rima u okviru svoje prve inozemne turneje. Po dolasku će ga u kraljevskoj palači primiti belgijski kralj Philippe i kraljica Mathilde
Čelnici 28 zemalja članica NATO-a okupit će se u četvrtak u
Bruxellesu na kratkom sastanku na vrhu na kojem prvi put
sudjeluje američki predsjednik Donald Trump, čije su izjave o
zastarjelosti Saveza i o Brexitu kao odličnoj stvari
izazvale priličnu uznemirenost u Europi.
Čelnici NATO-a okupljaju se na summitima svake dvije godine, no
ovaj je sastanak iznimka, a povod je otvaranje novog sjedišta,
koje se nalazi točno preko puta starog sjedišta u bruxelleskom
predgrađu Evere. Summit je puno ranije planiran za proljeće ove
godine kada se još nije moglo predvidjeti da novo sjedište Saveza
neće biti gotovo. Summit će se održati u novom, nedovršenom
kompleksu, koji će u četvrtak biti svečano otvoren, ali stvarno
preseljenje očekuje se tek na jesen kada bi se svi radovi trebali
dovršiti.
Summit se svodi na radnu večeru čelnika zemalja
Sjevernoatlantskog saveza, tako da se i ne mogu očekivati
sadržajnije rasprave. Svaki od čelnika imat će po tri
minute za raspravu.
Prije radne večere bit će otkrivena dva spomenika koji se nalaze
ispred nove zgrade – u spomen na pad Berlinskog zida i na
teroristički napad na Sjedinjene Države 9. rujna 2001. kada je
NATO prvi put u svojoj povijesti aktivirao članak 5
Sjevernoatlantskog ugovora, koji kaže da napad na jednu članicu
predstavlja napad na sve. Otvaranje će biti uveličano
spektakularnim prelijetanjem vojnih zrakoplova zemalja članica.
Trump u Bruxelles stiže u srijedu navečer iz Rima u okviru svoje
prve inozemne turneje. Po dolasku će ga u kraljevskoj palači
primiti belgijski kralj Philippe i kraljica Mathilde. Nakon toga,
Trump će imati radni sastanak s belgijskim premijerom Charlesom
Michelom, također u kraljevskoj palači.
U četvrtak ujutro u sjedištu Europskog vijeća, Trumpa će primiti
predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i predsjednik Komisije
Jean-Claude Juncker. Sastanku će se dvadesetak minuta kasnije
pridružiti i predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani i
visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku
Federica Mogherini.
Nakon tih sastanaka nisu predviđene nikakve izjave, a još manje
konferencije na kojima bi novinari mogli postavljati pitanja.
Čelnici europskih institucija moći će iz prve ruke čuti kakvo je
Trumpovo stajalište prema EU-u. Nikada do sada nijedan američki
predsjednik nije bio protiv EU-a, upravo suprotno, dok je Trump
još u predizbornoj kampanji opisao Brexit kao “odličnu stvar” za
koju se nada da će je i druge članice slijediti. Trump je
Bruxelles nazivao “mišjom rupom”. Postoji cijeli niz pitanja oko
kojih se EU ne slaže s novim američkim predsjednikom – od
protekcionističke trgovinske politike do borbe protiv klimatskih
promjena.
Ni na summitu NATO-a, suprotno uobičajenoj praksi, nije
predviđeno usvajanje nikakve zajedničke izjave ili dokumenta ni
Trumpovo obraćanje novinarima. Predviđeno je da nakon radne
večere konferenciju za novinare održi glavni tajnik Saveza Jens
Stoltenberg.
Zajedničke izjave se donose konsenzusom, a prema tumačenju
diplomata, upravo zato se i odustalo od te izjave kako se ne bi u
posljednji čas dospjelo u probleme zbog Trumpove nepredvidivosti.
Glavne teme tijekom radne večere bit će povećanje obrambenih
izdataka i poštenija raspodjela tereta te borba protiv terorizma.
Američka strana očekuje da svaka članica NATO-a do kraja godine
predstavi plan s pojedinostima kada će dosegnuti cilj izdvajanja
dva posto BDP-a za troškove obrane.
U ukupnim troškovima koje članice NATO-a izdvajaju za obranu, na
Sjedinjene Države otpada 70 posto.
Trenutačno samo Sjedinjene Države, Velika Britanija, Poljska,
Estonija i Grčka ispunjavaju cilj o izdvajaju od dva posto, dok
su Latvija, Litva i Rumunjska blizu toga cilja.
Druga tema je borba protiv terorizma. Sjedinjene Države očekuju
da se NATO kao organizaciju uključi u međunarodnu koaliciju za
borbu protiv Islamske države, u kojoj Savez već sudjeluje s
radarskim letjelicama awacs i kroz obuku iračkih vojnika.
Trumpove izjave o “zastarjelosti” NATO-a, koje je kasnije povukao
te izrazi naklonosti prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu
jako su uznemirili članice Saveza, koje graniče s Rusijom,
strahujući da on možda ne bi poštovao članak 5 Sjevernoatlantskog
ugovora.
Kasnije su članovi Trumpove administracije u više navrata
uvjeravali saveznike da nema razloga za strah, ali i dalje je
ostalo nepovjerenje, stoga bi veliki uspjeh ovoga sumita bio kada
bi se smanjila razina nepovjerenja.
NOVO SJEDIŠTE SAVEZA
Belgijski kralj Philippe u četvrtak popodne predat će ključeve
novog sjedišta NATO-a glavnom tajniku Saveza Jensu Stoltenbergu
na svečanosti kojoj će prisustvovati čelnici 28 zemalja članica,
među njima i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
U društvu čelnika 28 zemalja bit će i crnogorski predsjednik
Filip Vujanović, čija će zemlja za nekoliko tjedana postati
punopravna članica NATO-a.
Golemo futurističko zdanje u koje će se smjestiti službe Saveza
bit će jedna od novih arhitektonskih znamenitosti u Bruxellesu.
Odluka o gradnji donesena je još 1999. godine, a kamen temeljac
postavljen je u prosincu 2010. godine.
Prvotno se preseljenje 4200 službenika i diplomata iz zemalja
članica očekivalo tijekom 2015. godine, a kasnije je taj rok
pomaknut za proljeće 2017. Međutim, radovi još nisu gotovi, a
novi rok za preseljenje predviđen je za ranu jesen ove godine.
Razlozi za novu odgodu leže u problemima koji su iskrsli s
ugradnjom vrlo sofisticirane komunikacijske opreme. Troškovi
gradnje procjenjuju se na 1,1 milijardu eura.
Novo sjedište nalazi se točno preko puta staroga, koje je od
samoga početka bilo zamišljeno kao privremeno. Sjedište NATO-a
tamo se nalazi od 1967. kada se Savez naglo morao preseliti iz
Pariza nakon što se Francuska povukla iz vojnih struktura Saveza.
PROSVJEDI I STROGE SIGURNOSNE MJERE
Belgijska policija očekuje da će u četvrtak u Bruxellesu biti
desetak tisuća prosvjednika koji se okupljaju pod sloganom “Trump
nije dobrodošao”.
Očekuju se stroge sigurnosne mjere i nazočnost velikog broja
policajaca i vojnika. Promet u gradu bit će znatno otežan, ali
srećom da je u Belgiji neradni dan, katolički blagdan Uzašašće,
tako da poremećaji u prometu ne bi trebali zadavati previše
glavobolje stanovnicima Bruxellesa.
