Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno u razdoblju između 2. i 4. svibnja, pokazalo da je za 76 posto hrvatskih punoljetnih građana Hrvatska ide u krivom smjeru, što je rezultat koji se približio razini zabilježenoj u vrhuncu prošlogodišnje krize vlasti.
Aktualni događaji oko odnosa u koaliciji i političkih sukoba u
nacionalnom parlamentu utjecali su i na rejting političkih
stranaka ali i domaćih političara.
Podrška HDZ-u blago pada, SDP i Most laganom rastu
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom svibnja (cijela
Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ
bi bio relativni pobjednik izbora. Na ljestvici
preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od
30,8 posto (prema 31,3 posto iz travnja). To je ujedno i drugi
najslabiji mjesečni rejting ove stranke od posljednjih
parlamentranih izbora. Samo u posljednjih četiri mjeseca prednost
HDZ-a u odnosu na SDP se gotovo prepolovila (u veljači je
iznosila skoro 12 postotnih poena, dok je sada 6,7).
U promatranom je razdoblju SDP zaustavio negativni
trend te je u posljednjem mjesečnom istraživanju
zabilježen rast izborne podrške vodeće oporbene stranke koja
početkom svibnja bilježi izbornu potporu od 24,1 posto (prema
22,8 posto iz travnja). Most je zadržao svoje treće
mjesto sada s izborom od 10,2 posto (prije mjesec dana
9,6 posto). Slijedi Živi zid na četvrtom mjestu s izborom od 7,6
posto (prema 7,1 posto iz travnja).
HNS na petom mjestu bilježi izbor od 3,6 posto (kao i prethodni
mjesec), dok se HSS zadržao na šestom mjestu s 2,3 posto (prije
mjesec dana 2 posto). Slijedi skupina od pet stranaka s izborom
između jedan i dva posto: Pametno (2%), IDS (1,7%), Stranka rada
i solidarnost BM 365 (1,3%), HDSSB (1,2%), HSU i HSP AS (obje po
1%). Ispod 1 posto su HSLS (0,8 posto). Ostale stranke bilježe
skupni izbor od 1,5%, dok je 10,7% neodlučnih.
Plenković najpopularniji, Mrak Taritaš ispred predsjednice
Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara je
hrvatski premijer Andrej Plenković s izborom od
20,8 posto (u odnosu na 21,8 posto iz travnja). Drugo mjesto drži
“Nitko” (niti jedan političar kao zasebna kategorija odgovora) s
izborom od 13,8 posto (prema 14,6 posto iz travnja). Po prvi put
na treće se mjesto popela Anka Mrak Taritaš s
izborom od 9,8 posto, dok je predsjednica
Grabar-Kitarović na četvrtom mjestu s 7,6 posto
izbora (prema 10,7 posto iz travnja). Na petom je mjestu sad već
bivši predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov s
izborom od 7,3 posto (prije mjesec dana 4,5 posto). Među deset
najpozitivnijih domaćih političara još su Zoran
Milanović (5,5 posto), Ivan Pernar (5,5
posto) Davor Bernardić (3,6 posto),
Tonino Picula (2,5 posto) i Zdravko
Marić (2,4 posto).
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva
političara koji su bili glavni protagonisti aktualne političke
krize. Na vrhu ove ljestvice je Andrej Plenković
s izborom od 18,5 posto (prije mjesec dana 7 posto). Njegov
dojučerašnji koalicijski partner Božo Petrov je
na drugom mjestu s izborom od 12,2 posto (u odnosu na
prošlomjesečnih 3,4 posto). Na trećem je mjestu Tomislav
Karamarko s 8,7 posto izbora, dok četvrto mjesto dijele
“svi političari” kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 7,9
posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba
još su Davor Bernardić (5,0%), Zoran
Milanović (5,0%), Kolinda Grabar
Kitarović (4,9%), Ivan Pernar (4,2%),
Ivo Sanader (3,9%) i Milorad
Pupovac (3,9%).
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog
ne-optimizma) podupire 16,6 posto građanki/građana u odnosu na
30,5 posto iz travnja. U ovomjesečnom istraživanju 76 posto
ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu
na 60,8 posto iz travnja. Kakav je smjer zemlje ne zna 7,4 posto
građana/ki. Najveći udio društvenih optimista bilježi se među
glasačima HDZ-a i iznosi 54,7 posto (u travnju 69,4 posto), dok
je među glasačima Mosta taj udio značajno niži i iznosi 10,6
posto (u travnju 42,1 posto).
Potpora Vladi pala za velikih 10,7 posto
Razina potpore politiku i rad Vlade RH u sedmom mjesecu mandata
iznosi 35,5 posto (prema 46,2 posto iz prethodnog mjerenja iz
travnja). Kad je riječ o ne podršci politike Vlade u ovomjesečnom
istraživanju ona iznosi 51 posto (prema 36,9 posto iz travnja).
Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici
Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu.
Vlada Andreja Plenkovića u ovomjesečnom mjerenju je dobila
stabilnu dvojku s prosječnom ocjenom od 2,28 (prije mjesec dana
ocjena je bila 2,54). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i
opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a
(3,55), dok je najniža ocjena zabilježena među glasačima HSU
(1,34).
Saboru mršava dvojka
Predsjednica republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku,
odnosno 3,0 (jednako kao i početkom travnja). Najviše
predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom
mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 2,05 (prije mjesec dana
2,31).
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca slučaj Agrokor je
drugi mjesec zaredom, unatoč vrhuncu političke krize, zabilježio
uvjerljivo najveći izbor koji sada iznosi 44,9 posto. Na drugom
je mjestu spomenuta politička kriza s izborom od 29,3 posto, dok
je na trećem mjestu tema koja mjesecima bilježi visoku razinu
izbora – iseljavanje iz zemlje što je izbor za temu mjeseca u
5,5posto slučajeva. Četiri su se teme natiskale između 2 i 5
posto izbora za najznačajnije teme u proteklih mjesec dana:
SDP-ovo pokretanje postupka opoziva ministra Zdravka
Marića (4,6%), gužve na granici i dogovor oko rješenja
(3,5%), dobri ekonomski pokazatelji (2,1%) i dugotrajna ekonomska
kriza u zemlji (2,0%). Ostale su teme s izborom manjim od 2
posto.
