Hrvatska i Irska nisu za Europu više brzina i više slojeva već za Europu jednakopravnih država koje sudjeluju u izgradnji njezine budućnosti, izjavila je u ponedjeljak u Dublinu predsjednica nakon razgovora s irskim predsjednikom Michaelom D. Higginsom.
Grabar-Kitarović u trodnevnom je državnom posjetu Irskoj. To je
prvi državnički posjet nekog hrvatskog predsjednika Republici
Irskoj.
“Raspravili smo nekoliko bitnih aspekata naših odnosa i
našeg zajedničkog rada u okviru EU-a. Posebno smo razgovarali o
europskom projektu, o europskim vrijednostima i našim
stavovima koji su vrlo slični kada je riječ o tome kako bi
europski projekt trebao ići dalje – dakle protiv Europe
više brzina, protiv Europe više slojeva, a za Europu
jednakopravnih država koje sudjeluju u izgradnji njezine
budućnosti”, kazala je predsjednica.
U okviru razgovora o budućnosti EU-a neizbježna je tema bila i
izlazak Velike Britanije iz Europske unije, a predsjednica
države, dodajući da izlazak iz Unije ne znači odlazak iz Europe,
ističe važnost jedinstva preostalih 27 članica.
“Iako Velika Britanija napušta EU, svakako ne odlazi iz Europe.
Ona ne može samo otploviti s mjesta na kojem se
nalazi. Vjerujemo u dobru suradnju. Međutim zato je nephodna
solidarnost i zajedničke pozicije i jedinstvo između ostalih 27
članica u pregovorima s Velikom Britanijom”, rekla je šefica
hrvatske države.
Također dodaje da Hrvatska u tom procesu treba osigurati
jednakopravnost naših građana u Velikoj Britaniji s ostalim
građanima EU-a.
Irsko-hrvatske sličnosti i razlike
Govoreći o iseljavanju ljudi iz Hrvatske, posebice mladih, i
činjenice da je Irska postala atraktivna destinacija za hrvatske
iseljenike, izrazila je zadovoljstvo što se nedavno u Zagrebu
otvorilo irsko veleposlanstvo.
“U Irsku je iselilo oko 12.000 ljudi. S obzirom na
sličnosti Hrvatske i Irske drago mi je da je otvoreno irsko
veleposlanstvo u Zagrebu”, rekla je predsjednica uvjerena da će
to pomoći razmjeni iskustava.
“Ja na Irsku gledam (kao) na primjer države koja je iz zatvorenog
agrarnog društva prerasla u moderno društvo”, izjavila je
predsjednica novinarima i posebice u tom procesu preobrazbe
istaknula ulogu obrazovanja i ulaganja u visoke tehnologije.
“Puno su ulagali u obrazovanje i visoke tehnologije i Irska je
postala jedan od europskih divova koji je vjerojatno
najbolje iskoristio europske fondove za razvojne projekte i
za promicanje svog gospodarstva”, dodala je Grabar-Kitarović.
Po njezinim riječima, Irska je znala poreznom politikom i ostalim
potezima privući investitore i multinacionalne kompanije.
“Ali i ta imigracijska politika, kako privući mlade ljude,
je vrlo važna (…) vjerujem da ćemo stvoriti preduvjete da se
naši ljudi vrate upravo s iskustvom koje nam je
potrebno kako bismo otvarali naše društvo i otklonili one otpore
prema promjenama koje kod nas postoje”, kazala je predsjednica.
Po njezinim riječima, između dvije zemlje postoje sličnosti i po
povijesti i tradiciji.
“Irska ima veliku imigraciju kao Hrvatska. Ključ uspjeha je bio
upravo u ulaganje u obrazovanje, u snažnu reformu obrazovanja i
ne samo visokog, tercijarnog već se vraćaju i obitelji s
djecom i to zbog kvalitete obrazovanja koje se ovdje vidi kao
ključ napretka svakog društva”, istaknula je predsjednica.
Glede gospodarske suradnje, potvrdila je da je vrlo skromna, ali
da se nada zamahu na tom području. U prvih osam mjeseci
prošle godine Hrvatska je u Irsku izvezla robe u vrijednosti 22,6
milijuna eura, pokazuju podaci DZS-a, a uvezla je u
vrijednosti 40 milijuna eura. Po tim podacima Irska nije
Hrvatskoj niti u 35 najvećih trgovinskih partnera.
Predsjednicu Hrvatske je irski šef države Higgins, inače profesor
sociologije i politike, ugostio u predsjedničkoj rezidenciji u
Phoenix parku, najvećoj gradskoj zelenoj površini u Europi, na
svečanoj ceremoniji na kojem je ispaljen 21 pluton i uz
nadlijetanje pet zrakoplova.
Rezidencija “Aras an Uachtarain” je bijela palača sagrađena
1751., a povjesničari tvrde da je upravo ona poslužila kao model
irskom iseljeniku u SAD-u, arhiteku Jamesu Hobanu, kao model za
izgradnju Bijele kuće u Washingtonu.
Hrvatska zajednica u Irskoj
Grabar-Kitarović je također sudjelovala u tradicionalnoj
ceremoniji sadnje stabla u krugu vrta Ureda predsjednika
Irske. Na trgu Parnell, dijelu grada sjeverno od rijeke Leaffy,
položila je vijenac u Vrtu sjećanja. Posjetila je i Muzej irske
imigracije. Procjenjuje se da u SAD-u živi više desetaka milijuna
Amerikanaca irskog podrijetla, a Irska s Washingtonom želi što
prije riješiti pitanje 50.000 ilegalnih irskih useljenika u SAD.
U večernjim sarima Grabar-Kitarović se sastaje s predstavnicima
hrvatske zajednice.
Irski domaćin, predsjednik Higgins, boravio je u službenom
posjetu Zagrebu u lipnju 2013., u vrijeme kada je Irska
predsjedala EU-om, a Hrvatska iščekivala ulazak u integraciju
mjesec poslije.
Irska je odmah otvorila svoje tržište rada za hrvatske radnike, a
prema podacima iz 2015. samo se te godine u Irsku iselilo oko
5000 Hrvata.
U Dublinu će se predsjednica u utorak susresti i s premijerom
Endom Kennyem, koji ju je prije dvije godine kao član EPP-a javno
podržao na hrvatskim predsjedničkim izborima, te održati radne
sastanka u irskom parlamentu, među ostalim s članovima
Hrvatsko-irske parlamentarne grupe prijateljstva.
