Zastupnica u Europskom parlamentu, Ruža Tomašić, danas je u službenu proceduru Europskoj komisiji uputila pitanje o čl. 23. st. 4. Ovršnog zakona RH, prema kojemu su javni bilježnici na temelju "vjerodostojne isprave" ovlašteni donijeti rješenje o ovrsi temeljem kojeg se izvršava ovrha na imovinu dužnika.
Sud Europske unije u svojoj je presudi C-484/15 i C-551/15 od 9.
ožujka 2017. utvrdio kako se javni bilježnici u Hrvatskoj, kad
postupaju u ovršnim postupcima na temelju “vjerodostojne
isprave”, ne mogu smatrati “sudom” ni u smislu Uredbe o europskom
nalogu za izvršenje ni kod primjene Uredbe o priznavanju i
izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima.
Sud je također utvrdio da poštovanje načela uzajamnog povjerenja
među članicama u području suradnje u građanskim i trgovačkim
stvarima zahtijeva da sudske odluke nacionalnih tijela budu
donesene u sudskom postupku koji nudi jamstva neovisnosti i
nepristranosti te poštovanje načela kontradiktornosti postupka,
što kod izdavanja rješenja o ovrsi na temelju “vjerodostojne
isprave” nije slučaj.
Tomašić je nadalje naglasila kako se hrvatske građane svakodnevno
ovršava na temelju “vjerodostojne isprave” javnih bilježnika te
upitala Komisiju smatra li stoga da su oni, kao građani EU-a,
diskriminirani u odnosu na druge građane Unije te ocjenjuje li
Komisija da je Ovršni zakon RH, koji je posljednje promjene
doživio u rujnu 2012., dakle nakon potpisivanja pristupnog
ugovora RH s EU-om, u skladu s europskom pravnom stečevinom.
