Glavna poruka s konferencije jest da pitanje nestalih osoba nije političko ili pitanje bilateralnih odnosa između država.
Pitanje nestalih vojnika i civila u Domovinskom ratu iznad je
političkih i stranačkih podjela i jačanjem svijesti o tom pitanju
na europskoj razini može pridonijeti bržem rasvjetljavanju
sudbine nestalih ljudi, istaknuo je u utorak u
Bruxellesu hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu
Ivica Tolić.
“Cilj nam je rasvjetljavanje istine o nestalim i stradalima u
Domovinskom ratu te potaknuti institucije da se konačno riješi to
pitanje, koje je prije svega pitanje humanosti, lišeno bilo kakve
ideološke pozadine”, istaknuo je zastupnik Tolić.
Na vrlo posjećenoj konferenciji u Europskom parlamentu u
Bruxellesu sudjelovali su, između ostalih, potpredsjednik
Hrvatskog sabora Milijan Brkić, potpredsjednik Odbora UN-a za
zatočene i nestale osobe Rainer Huhle, predsjednica Saveza
obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana
Alvir, predsjednik Uprave za zatočene i nestale u Vladi RH
Stjepan Sučić, predstavnik Crvenog križa Hrvatske Branimir Tomić,
predstavnik Međunarodne komisije za nestale osobe Matthew
Holliday, predstavnici organizacija nestalih iz Srebrenice i
Žepe, više saborskih zastupnika i branitelja, zastupnika
Europskog parlamenta, te predstavnici stradalničkih udruga iz
BiH, Kosova i Srbije.
Milijan Brkić je rekao da sve države članice EU-a i one koje to
žele postati moraju sudjelovati u rješavanju ovoga problema.
Brkić je u svom istupu na konferenciji istaknuo da to pitanje
treba postati dio pristupnog procesa za one zemlje koje žele
postati članicama EU-a.
“Podizanje ovoga pitanja na europsku razinu može itekako pomoći u
pronalasku nestalih i učiniti efikasnijim administracije svih
zemalja, bilo onih u EU-u, bilo onih zemalja u okruženju koje
apliciraju za članstvo u EU. To pitanje svakako moramo
postavljati kao jedno od primarnih pitanja u odnosima sa zemljama
u okruženju”, rekao je Brkić.
Brkić dodaje da je potrebno za ovu temu senzibilizirati europsku
javnost. “Iz ove teme treba izbaciti politiku i bilo kakvo
strančarenje. To mora biti univerzalno, civilizacijsko pitanje,
civilizacijski iskorak i standard. Svaka žrtva mora naći svoj
smiraj, isto tako i njihove obitelji bez obzira na nacionalnu,
vjersku ili rasnu pripadnost”, rekao je Brkić.
Dodaje da su sve dosadašnje hrvatske vlade ovome pitanju
posvećivale dužnu pozornost, da u tome nije bilo politikantstva
te upozorava da se ne smije prestati s potragom dok se ne pronađe
i posljednja nestala osoba.
Zastupnik Tolić ističe kako je važno riješiti to pitanje ne samo
zbog onoga što se dogodilo u prošlosti, nego i zbog budućnosti
sljedećih generacija.
“Ne možemo utjecati na ono što se dogodilo u našoj prošlosti,
koja je u tom segmentu bila jako ružna, brojni su ljudi nestali u
ratovima, ali barem treba pokušati da takve stvari ne utječu na
budućnost”, rekao je Tolić.
Među sudionicima konferencije bila je i Manda Patko iz Vukovara,
koja već 26 godina traži svoga supruga.
Priča da je njezina supruga odveo Vukovarac Boro Krstić. “Izveo
ga je iz barake, gdje smo bili smješteni i od tada mu se gubi
svaki trag. Ja sam nakon dvije noći provedene u Veleprometu
odvedena u logor u Begejce u Srbiji, gdje sam odležala mjesec
dana do prve velike razmjene, koja je obavljena u Slavonskom
Šamcu”, kaže Manda Patko.
“Teško je živjeti s tim, a najteže je za blagdane, Božić i Uskrs,
kada stavljate posebno jedan tanjur na stol, a znate da će
biti prazan”, kaže Manda.
“Ovdje govorimo o prisilnim nestancima koji su se dogodili prije
puno godina i danas su još uvijek politički problem”, kaže
Matthew Holliday iz Međunarodne komisije za nestale osobe, koja
djeluje u Sarajevu.
Nerasvijetljena sudbina nestalih negativno utječe na proces
pomirenja na jugoistoku Europe, ističe Holliday.
