HDZ je zadržao veliku prednost ispred SDP-a, a Most i Živi zid poravnati. Zabilježen je i blagi pad potpore ocjene rada Vlade Andreja Plenkovića, a predsjednica za svoj rad bilježi stabilnu trojku, javlja CRO Demoskop.
Andrej Plenković prvi je izbor za najpozitivnijeg domaćeg
političara, predsjednica Grabar-Kitarović treća, približila se
Anka Mrak Taritaš.
Najave i događanja oko poskupljenja plina, struje i cestarine, te
rasprave o otkupu MOL-ovog udjela u INA-i najznačajnije teme.
Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o
društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno u
razdoblju između 1. i 3. ožujka, pokazuje nekoliko zanimljivih
nalaza o odnosima u hrvatskoj političkoj areni.
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom ožujka (cijela
Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi bio
pobjednik izbora. Na ljestvici preferencija političkih stranaka
vrh pripada HDZ-u s izborom od 32,8 posto (prema 34 posto iz
veljače), dok je SDP na drugom mjestu s izborom od 21,6 posto
(prema 22,3 posto koliko je izmjereno prije mjesec dana). Na
ljestvici s rejtingom stranaka na trećem je mjestu Most sa 8
posto (u veljači 7,2 posto).
Slijedi Živi zid na četvrtom mjestu s izborom od 7,7 posto (prema
5,8 posto iz veljače). HNS na petom mjestu bilježi izbor od 3,9
posto (jednako kao i u veljači), dok se HSS zadržao na šestom
mjestu 1,9 posto (prije mjesec dana 2,3 posto). Slijedi skupina
od pet stranaka s izborom između jedan i dva posto: Pametno
(1,7%), IDS i Stranka rada i solidarnost BM 365 (obje po 1,6%),
HSP AS (1,1%) i HDSSB (1,0%). Ispod 1 posto su dvije
parlamentarne stranke: HSLS i HSU (obje po 0,8 posto). Ostale
stranke bilježe skupni izbor od 2,7%, dok je 12,7% neodlučnih.
Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara je
hrvatski premijer Andrej Plenković s izborom od 22,4 posto (prema
24 posto iz veljače). Drugo mjesto drži “Nitko” (niti jedan
političar kao zasebna kategorija odgovora) s izborom od 13,4
posto (prema 13,6 posto iz veljače). Na trećem je mjestu
predsjednica Grabar Kitarović s 9,8 posto (prema 11,9 posto iz
veljače).
Anka Mrak Taritaš je na četvrtom mjestu s izborom od 9,4 posto
(prije mjesec dana 6,9 posto), dok je Davor Bernardić peti s
izborom od 5,2 posto (prije mjesec dana 6 posto). Na šestom je
mjestu i ovaj mjesec Ivan Pernar, sada s izborom od 5 posto
(prije mjesec dana 5,5 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih
političara još su Zoran Milanović (3,9 posto), Božo Petrov (2,6
posto), Tonino Picula (2,4 posto) i Milan Bandić (2,3 posto).
Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva
političara na zalasku političke karijere, a što je vidljivo i po
sve manjoj prednosti u odnosu na ostale sudionike političke
arene. Na vrhu ove ljestvice je Zoran Milanović s izborom od 12,6
posto (prije mjesec dana 13,5 posto). Njegov nekadašnji glavni
konkurent i bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko je na
drugom mjestu s izborom od 9,9 posto (u odnosu na prošlomjesečnih
12,6 posto).
Na trećem je mjestu Kolinda Grabar Kitarović s izborom od 8,8
posto (prema 6,3 posto iz veljače). Svi političari, kao zasebna
kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za
najnegativnije hrvatske političare (8,7 posto). Među prvih deset
najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Andrej Plenković
(7,7 posto), Ivan Pernar (7,6 posto), Ivo Sanader (6,4 posto),
Milorad Pupovac (4,8 posto), Zlatko Hasanbegović (2,5 posto) i
Davor Bernardić Božo Petrov (2,3 posto).
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog
optimizma) podupire 31,4 posto građanki/građana u odnosu na 31,5
posto iz veljače. U ovomjesečnom istraživanju 60,1 posto
ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu
na 55,2 posto iz veljače. Kakav je smjer zemlje ne zna 8,5 posto
građana/ki. Najveći udio društvenih optimista bilježi se među
glasačima HDZ-a i iznosi 76,1 posto (u veljači 81,3 posto), dok
je među glasačima Mosta taj udio nešto niži i iznosi 57,1 posto
(u veljači 46 posto).
Među glasačima podupirajućih stranaka aktualne saborske većine
glasači Stranke BM 365 su češći društveni optimisti (35,7 posto)
u odnosu na glasače HSLS-a (28,6 posto). S druge strane glasači
SDP-a i Živog zida su znatno rijeđe društveni optimisti (11,1
posto, odnosno 11,8 posto), dok je među glasačima druge dvije
oporbene stranke zabilježen nešto veći udio drušvenih optimista
(HNS sa 14,7 posto i HSS s 35,3 posto).
Razina potpore politiku i rad Vlade RH u petom mjesecu mandata
iznosi 45,6 posto (prema 49,4 posto iz prethodnog mjerenja iz
veljače). Za usporedbu u istom mjesečnom mjerenju Vlada premijera
Milanovića bilježila je potporu od 46,4 posto. Kad je riječ o ne
podršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi
36,2 posto (prema 33,2 posto iz veljače), što je nešto više od
udjela protivnika politici koji je zabilježen za Vladu Z.
Milanovića koja je u petom mjesecu mandata iznosila 33,9 posto.
Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici
Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu. Vlada Andreja Plenkovića u
četvrtom mjesečnom mjerenju je dobila “mršavu” trojku s
prosječnom ocjenom od 2,56 (prije mjesec dana ocjena je bila
2,61). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije,
najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,66), a nižu
među glasačima ostalih partnera u poziciji (glasači Mosta 3,10,
BM 365 2,92 i HSLS-a 2,43). S druge strane glasači oporbenih
stranaka rad su Vlade u pravilu ocijenjivali nešto slabije
(SDP-ovi birači s 2,25, Živog zida 1,82, HNS-a 2,09, HSS-a 2,59).
Predsjednica republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku,
odnosno 3,0 (prema 3,13 iz veljače). Najviše predstavničko tijelo
u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad
bilježi ocjenu od 2,25 (prije mjesec dana 2,34).
U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca tri su teme s izborom
većim od 10 posto: najave i događanja oko poskupljenja plina,
struje i cestarine (18,7 posto), rasprave o otkupu udjela u INA-i
(12,5 posto), rasprave o vraćanju obveznog služenja vojnog roka
(10,5 posto).
Šest se tema natiskalo između 5 i 10 posto izbora za
najznačajnije u proteklih mjesec dana: nastavak slučaja s
plagiranjem rada ministra Barišića (8,0 posto), dobri ekonomski
pokazatelji ( 7,6 posto), afera “dnevnice” i pritvor Tomislava
Sauche (6,1 posto), dugotrajna ekonomska kriza u zemlji ( 5,3
posto), napadi na manjinske skupine u zemlji (5,2 posto), smjena
Uprave Podravke i problemi oko imenovanja nove Uprave (5,0
posto).
Još su četiri teme s izborom većim od 1 posto: iseljavanje iz
Hrvatske (4,3 posto), Mostov prijedlog Zakona o državnom arhivu
(3,4 posto), ostavka Hrvoja Hribara u HAVC-u i prosvjedi filmaša
zbog pritiska (2,5%), kampanja za lokalne izbore (2,2%). Ostale
su teme s izborom manjim od 1 posto.
