Problemi su duboki, treba ih rješavati sveobuhvatnom reformom, a ne medijskom i populističkom, kritizira aktualnu vlast Ivan Turudić
Županijski sud u Zagrebu ni danas nije mogao odlučiti o optužnici
protiv Milana Bandića i 17
osoba u 25 milijuna kuna teškoj aferi Agram koju je USKOK
podignuo još 2015.
Sjednica Optužnog vijeća ovaj put je odgođena jer Pošta nije
uručila sudski poziv optuženom Slobodanu Ljubičiću. To je samo
zadnji i možda najbizarniji primjer kako se odgađaju i rastežu
sudski postupci.
Od poštara i portira pa do prehlade svaki razlog da se u
Hrvatskoj odgodi sudski proces je dobar razlog. Rezultat – niti
jedan veliki antikorupcijski slučaj u zadnjih osam godina još
nema pravomoćni sudski epilog.
Kao da to nije dovoljno i samo pravosuđe svako malo potresaju
žestoke afere vezane uz mito, korupciju i sukob interesa, od
Ustavnog i Vrhovnog suda pa do nižih sudova i sudaca.
Obavještajne službe tako su svojedobno presrele komunikaciju
između sutkinje Ustavnog suda i tada već optuženog
Zdravka Mamića, koja mu je pomagala napisati –
ustavnu tužbu. U nekim drugim slučajevima se spominjao mito, a ni
Vrhovni sud nije bio imun na afere vezane uz sukob interesa i
neprimjerene kontakte.
S druge strane tjednik Nacional donosi priču o anonimnoj kaznenoj
prijavi protiv ravnateljice Uskoka Tamare Laptoš
jer je prema prijavi, svojedobno u slučaju Spice, u nekoliko
navrata vršila pritisak na bivšeg predsjednika Uprave
Podravke Tomislava Vitkovića da
prepravi jedan dopis Uskoku i to na na način da dopis tereti
odvjetnika Zorana Markovića i bivšu upravu
Podravke.
U odgovoru na tu prijavu Glavni državni odvjetnik Dinko
Cvitan čvrsto je stao iza Tamare Laptoš, ali kako bi
otklonio sve sumnje najavio je i neovisnu istragu o tom slučaju.
Tako da po prvi put imamo i slučaj da je pod istragom i
ravnateljica Uskoka.
Inače, odvjetnik Marković je nakon devet godina ovog mega procesa
nepravomoćno oslobođen svih točki optužnice, a svi optuženi od
Damira Polančeca pa naniže oslobođeni su prve i
najteže točke optužnice, da su se udružili u zločinčaku
organizaciju i Podravku oštetili za 400 milijuna
kuna.
Sve skupa, dakle, doima se kao jedna prilično velika pravosudna
kaljuža u kojoj više nitko ne zna tko je kriv, a tko je prav, a
građani gube povjerenje u sustav u kojem im se čini da krivci
prolaze nekažnjeno, a stradavaju nevini.
Zato je gost Direkta bio jedan od najpoznatijih
hrvatskih sudaca, koji je i sudio u nekim od velikih
antikorupcijskih slučajeva, reizabrani predsjednik Županijskog
suda u Zagrebu Ivan Turudić.
Prvo da se osvrnemo na ovu zadnju aferu iz tjednika
Nacional, naime ondje stoji kako prema navodima iz DORH-a upravo
Vi širite priču o ovoj kaznenoj prijavi protiv ravnateljice
Uskoka Tamare Laptoš?
“Ako je to rekao glavni državni odvjetnik, onda odgovorno tvrdim
da on insinuira. Ja ni protiv koga nisam podnio kaznenu prijavu.
A kad bih i podnosio kaznenu prijavu sigurno ne bih postupio tako
kukavički i anonimno je podnio. Potpisao bih se. Dakle, nisam.
Uvjeren sam u nevinost kolegice Laptoš. No, pitanje je može li
biti neovisne unutarnje istrage ako je glavni državni odvjetnik
već odgovorio da je sve neosnovano. Ali, to je njihova stvar”.
Vratimo se na ove nedvojbene probleme koje pravosuđe ima,
prije svega na nevjerojatnu sporost hrvatskih sudova kad su u
pitanju veliki antikorupcijski procesi, nije li to sramota za
pravosuđe i ugrožavanje Ustavnog poretka?
“Možda upotrebljavate prejake riječi, ali ne mogu baš puno
oponirati biti onoga što ste rekli. Nije dobar dojam kad se
sudski procesi odugovlače u nedogled, ali za to je puno razloga.
Manji dio je na strani sudstva, a veći na Zakonu o kaznenom
postupku. Aktualni zakon omogućava obrani da obrana dobije šest
mjeseci do godinu dana od prvog pojavljivanja na sudu čim
predlože da se kao nezakoniti izdvoje neki dokazi iz prethodnog
postupka. I to mogu ponoviti nekoliko puta pa računajte koliko
vremena treba da bi se postupak pokrenuo”.
Je li normalno da tri godine otkako je uhićen Milan
Bandić još nema optužnice u slučaju Agram jer pošta je sad
kriva?
“Nije kriva pošta, nego je kriv okrivljenik koji nije podigao
poziv. To su medijski praćeni predmeti. Ne govorim o konkretnom
slučaju, ali to zna biti često na granici zlouporabe postupkovnih
prava”.
Može li se to spriječiti?
“Ne može se do kraja jer postoji legalizirana zlouporaba, sad sam
opisao. Imamo optužnice sa 30, 40, 100 ljudi. I doista, u sezoni
gripe je moguće da netko stvarno ima gripu. Ako od 30 optuženih
jedan ne dođe, rasprava se odgađa. A zakone nisu pisali suci”.
Mimo politike, kažite nam kakvo je stanje u
pravosuđu?
“Nemamo puno više sudaca, nemamo rezervni ešalon koji bi mogao
doći. Problemi su široki. Problem je što aktualna vlast
najavljuje reforme, imovinske kartice sudaca, snimanje kandidata
na DSV-u…to nisu problemi koji su bitni i koji će pripomoći
povjerenju građana. Problemi su puno dublji, treba ih rješavati
sveobuhvatnom reformom, a ne medijskom i populističkom”.
