Inspektori će imati ovlasti trenutačnog pečaćenja objekata, uređaja i opreme koji su korišteni, i to bez rješenja u pisanom obliku. Predviđene su kazne od 3000 do 50.000 kuna
Društvo u kojem prijatelji koji su registrirani
za obavljanje određenih poslova neće smjeti pomagati svojim prijateljima
a da to ne naplate nikako ne može biti temelj socijalne države kakva je
Republika Hrvatska po svom ustavnom uređenju, piše dalje.com
Ministarstvo rada i poduzetništva objavilo ga je u veljači, s
preporukom o hitnom donošenju zbog teških posljedica rada na crno i
neuspješne borbe sa sivom ekonomijom. Čekajući saborsku proceduru, već
je pokrenuo tsunami kritika. One uglavnom govore da je država u ratu
protiv sive ekonomije, kao strategije za povećanje neto osobnog dohotka
na teret zajednice kao cjeline, krenula na najslabije, one koji takvim
radom krpaju promašaje te iste države i osiguravaju si preživljavanje.
Jednostavno rečeno, fušerski se udarilo po radu u fušu.
Bez obzira na to što neke
zemlje takve sustave imaju uređene, za Hrvatsku je u ovom trenutku
njezine gospodarske i socijalne zbilje neprihvatljivo da, primjerice,
osoba koja ima registriran obrt za servisiranje kućanskih aparata ne
može besplatno popraviti prijatelju hladnjak ili stroj za pranje rublja.
Takva vrsta ispomoći ili uzajamne prijateljske pomoći ‘rad za rad’ u
ovim teškim vremenima jedan je od temelja preživljavanja u Hrvatskoj. I
tradicionalno je tako. To baštinimo još od generacija prije nas – kaže
Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata,
komentirajući Nacrt prijedloga zakona o zabrani i sprečavanju
neregistrirane djelatnosti.
– Ovakvim prijedlogom gotovo neće biti ni taknuti veliki igrači, nego
upravo oni koji su zbog nemogućnosti ostvarivanja svog ustavnog prava
na rad, kao i prava na plaću dostatnu za pristojan život, u nuždi
prisiljeni tražiti dodatne načine preživljavanja (pomoć u kući, glačanje
rublja, pranje stuba u zgradama i sl.). Krenulo se odozdo prema gore,
umjesto obratno – tvrdi Krešimir Sever.
Zasigurno je većini Hrvata nezamislivo da im susjed ili dalji rođak
zidar ili tesar neće smjeti pomoći pri gradnji kuće ako mu je to
registrirana djelatnost, da se neće moći bez računa šišati u stanu
susjede frizerke, da će zbog hladnjaka u kvaru morati zvati servis, a
majstor je u susjednom stanu i rado bi mu ga besplatno popravio…
Prijedlog zakona fokusira se na najznačajniji oblik prisutan u našem
gospodarstvu, a to je obavljanje neregistrirane djelatnosti, tj. bez
upisa u registar trgovačkog suda, obrtni ili drugi odgovarajući
registar, odnosno bez prijave poreznim tijelima. Takvo obavljanje
djelatnosti onemogućava provedbu nadzora i poduzimanje mjera.
Najzastupljenije je područje uslužnih djelatnosti – mehaničarske usluge
raznih vrsta, frizerske, usluge popravaka kućanskih aparata, ilegalni
catering, građevinarstvo…. koje nije regulirano posebnim propisima –
objašnjeno je u Nacrtu. Po njemu, inspektori će imati ovlasti
trenutačnog pečaćenja objekata, uređaja i opreme koji su korišteni, i to
bez rješenja u pisanom obliku. Predviđene su kazne od 3000 do 50.000
kuna, a moći će se oduzeti dobit stečena takvim radom te korišteni
predmeti. Sankcionirat će se i oni koji objavljuju oglase za obavljanje
neregistriranog rada koji uključuju ponudu roba ili usluga. Oglašivači
moraju dobiti potvrdu registracije i identiteta pravne ili fizičke
osobe. OIB će morati dati iznajmljivači stanova, oni koji nude usluge
čišćenja, čuvanja djece…
Iako su gospodarstvenici tražili sankcioniranje za sve koji koriste
ili kupuju usluge nelegalnih poduzetnika, ta odredba nije ušla u
prijedlog zakona.
U Nezavisnim hrvatskim sindikatima raspravljalo se unutar struke o
Nacrtu prijedloga zakona. Već njegov predloženi naziv još je jedan
pokazatelj apsurda našeg zakonodavstva. Naime, objašnjava Sever, i po
sadašnjim zakonima neregistrirana djelatnost ne smije se obavljati. Isto
tako, prijedlog određuje i notorne činjenice kao što su definiranje
aktivnosti koje se smatraju obavljanjem neregistrirane djelatnosti.
Propisima koji su na snazi uređene su pretpostavke koje je potrebno
ispuniti kako bi se pojedina pravna ili fizička osoba bavila određenim
poslovima – Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o obrtu, Zakonom o
odvjetništvu… Suzbijanjem nelegalnog gospodarstva ojačalo bi se
gospodarstvo u cjelini i to je nužno učiniti u što većoj mjeri. Možda bi
bolja rješenja bila da se odlučilo ojačati postojeće zakone i
institucije, kao i pokazati političku volju za provođenjem postojećih
zakona i propisa, a onda u nekom drugom redu krenulo rješavati pitanja
kojih se dotiče ovaj prijedlog zakona.
Prema Nacrtu ne smatraju se obavljanjem neregistrirane djelatnosti
rad za vlastite potrebe, rodbinska i susjedska pomoć, obavljanje nužnog
rada za sprečavanje nesreće ili otklanjanje posljedica prirodnih ili
drugih nesreća te “volontiranje sukladno posebnom propisu”. Postoje
ograničenja. Rodbinska pomoć obuhvaća srodnike u uspravnoj (ravnoj)
liniji, kao i srodnike tih osoba u pobočnoj liniji, zaključno do
četvrtog stupnja.
Susjedska je pomoć obavljanje poslova među susjedima, kada između
njih postoji određena blizina prebivanja, pod uvjetima da nema
sklopljenog ugovora, da se rad obavlja bez plaćanja ili druge
materijalne koristi, neredovito i neopetovano, da rad ne obavlja pravna
ili fizička osoba registrirana za tu djelatnost te da se ne obavlja kao
odgovor na objavljeni oglas, odnosno narudžbu.
– Kao prijedlog mogućih mjera u tom cilju ponovno izdvajamo nužnost
poboljšanja koordinacije između ministarstava te imenovanja odgovornih
osoba – koordinatora i uvođenje telefonskog servisa na usluzi građanima
putem kojega bi mogli i anonimno prijavljivati slučajeve iz sivog
gospodarstva – veli Krešimir Sever.
– Ponovno predlažemo uvođenje tzv. vaučera, po uzoru na belgijski
primjer, čime bi se dio neslužbenog gospodarstva prebacio u legalne
okvire. Građani bi kupnjom vaučera platili poreze i radne sate ponuđaču
usluga, a zatim bi ponuđač usluga njegovim unovčenjem ostvario naknadu
za obavljene usluge. Mnogi bi poslovi na taj način postali
transparentni, čime bi se smanjio obujam sive ekonomije u RH. Građani bi
mogli birati ponuđače usluga u koje se može imati povjerenja i koji ne
bi mogli netragom nestati nakon obavljene usluge, pri čemu je važna i
njihova dostupnost za moguće reklamacije, ali i postojanje mogućnosti
jamstvenog roka za izvedene radove.
Negativni razmjeri sive ekonomije i njezine posljedice za društvo
iznimno su veliki. Iako ne postoji njezina jedinstvena definicija,
jedinstveno je stajalište da joj treba stati na kraj. Nedavno
istraživanje Svjetske banke pokazalo je da siva ekonomija u Hrvatskoj
iznosi čak 35 posto BDP-a.
No, neregistrirane djelatnosti samo su jedan krak te hobotnice. Drugi
su ilegalno te neprijavljeno i neformalno gospodarstvo. I autori Nacrta
kažu da su sustavna istraživanja ove negativne pojave u Hrvatskoj
izostala, a rezultati su pokazali nepodudarnost.
Zasad je teško prognozirati budućnost nacrta ovog zakona, no bura
koju su i mediji potpirili slikovitim prikazima mogućih posljedica u
svakodnevnom životu poprilično je velika. Podsjeća na aktualna zbivanja u
Sloveniji u vezi sa Zakonom o malem delu koji pokušava srezati
honorarni rad, a pogodio je ponajviše studentsku populaciju i
umirovljenike. U zajedničkoj akciji sa Savezom nezavisnih sindikata
Slovenije, studenti su uspjeli zakon prihvaćen u slovenskom parlamentu, s
kojim se ušlo u ovu godinu, dovesti do referenduma. Održat će se 10.
travnja, nakon što je prikupljeno oko 50.000 potpisa, čak više od
minimuma. Vlada će potrošiti 100.000 eura u najnovijoj
predreferendumskoj kampanji kako bi uvjerila javnost u opravdanost
zakona i njegove prednosti. S mnogo manje novca studenti i sindikati
uzvraćaju istom mjerom.
U razgovoru s Rokom Primožičem, zamjenikom predsjednice Studentske
organizacije Slovenije, i glasnogovornicom Natalijom Pavlin, saznajemo
detalje: Zakon određuje rad do maksimalno 60 sati mjesečno, odnosno 14
sati tjedno, uz najveći godišnji prihod od 6000 eura. Oporezuje se po
stopi od 29,5 posto, što je i dalje 8,5 posto povoljnije nego stalno
zaposlenje.
Zakon je prosvjede u studentskoj populaciji izazvao jer ona
smatra da je novim pravilima oštećena – studentski ugovori do sada su
bili oporezivani sa samo 14 posto i nije bilo takvih ograničenja kakva
sada, tvrde studenti, ugrožavaju njihovu egzistenciju. Uvjereni su da
zakon neće uvesti reda na tržište rada, nego će mnoge studente natjerati
da prekinu školovanje i nađu se na burzi rada.
