Simbolično učvršćivanje veza Hrvatske i vlasti u Prištini ima svojevrsno značenje za Jadranku Kosor, jer na taj način demonstrira politiku suprotstavljanja Srbiji
Na službeni posjet premijerke Jadranke Kosor
Kosovu 24. ovoga mjeseca u Srbiji se gleda kao na potez stranačkog
lidera, manje kao predsjednice Vlade, da pridobije što više glasova
desno orijentiranih u Hrvatskoj, dok činjenicu da s njom putuju i
gospodarstvenici analitičari ocjenjuju više kao simboličan potez negoli
što će hrvatsko gospodarstvo od toga imati koristi, prenosi slobodnadalmacija.hr
U Prištini, pak, analitičari ne gledaju na ovaj
posjet kao “hrvatsko zabijanje noža u leđa Srbiji”, već kao na pokušaj
Hrvatske da se na Kosovu afirmira kao značajan strani investitor.
Analitičari u beogradskim medijima posjet Jadranke
Kosor vide i kao pokušaj da se Hrvatska “ubaci” sa svojim proizvodima u
onaj prostor koji je Srbija izgubila, nakon što je Priština zabranila
uvoz robe iz Srbije, ali u ocjenama kažu i da “Hrvatska tu ne može puno
profitirati”.
Tržište Kosova, nakon što je vlada iz Prištine
zabranila uvoz robe iz Srbije, postalo je meta svih u regiji. Ponajviše
Makedonije i Albanije. Hrvatska u gospodarskom smislu ne može imati
previše koristi, jer je ta suradnja otežana činjenicom da hrvatska roba,
ipak, mora doći preko Crne Gore i Srbije, ali prije svega jer je
preskupa za potrošače na Kosovu.
Simbolično učvršćivanje veza Hrvatske i vlasti u
Prištini ima svojevrsno značenje za Jadranku Kosor, jer na taj način
demonstrira politiku suprotstavljanja Srbiji. “Sam po sebi, posjet
Thaciju ne bi bio problematičan da ne dolazi ubrzo nakon njezina
zahvaljivanja ratnim zločincima iz Oluje i očiglednog građenja imidža na
antisrpstvu” – kaže ekonomist Goran Nikolić, dodajući kako takvom pribjegavanju osvajanja političkih poena u Srbiji više ne pribjegava ni nacionalno orijentirana oporba.
Za prištinskog analitičara Fatmira Šeholija
posjet Jadranke Kosor ima “veliku biznis pozadinu”, pogotovo kada se
zna da se priprema privatizacija velikih kosovskih profitabilnih firmi.
– Krajem rujna ili u listopadu na Kosovu se
privatiziraju pošta i telekom Kosova, a Hrvatska je zainteresirana za
kupnju. Kosovo nije zemlja koja može proizvesti toliko da uspostavi neki
reciprocitet u suradnji s Hrvatskom, kao što nije mogla ni sa Srbijom,
jer do sada se na godišnjoj razini uvozilo oko 500 milijuna eura robe –
kaže Šeholi za beogradski Press.
slobodnadalmacija.hr/ezadar
