Najjača oporbena stranka, SDP u koaliciji s HNS-om, IDS-om i HSU-om, protivi se radikalnom smanjenju broja općina, gradova i županija
Ekonomski institut je za aktualnu HDZ-ovu Vladu izradio studiju koja je
upozorila na niz slabosti postojećeg ustrojstava lokalne samouprave, te
kao jedini mogući izlaz predložila decentralizaciju i teritorijalni
preustroj države.
Studijom su predložene tri skupine mjera za decentralizaciju i zatražena
jasna raspodjela obaveznih nadležnosti između općina, gradova i
županija. Studija predviđa promjena načina financiranja koja će
jedinicama omogućiti stabilne prihode te reorganizacija lokalnih
jedinica koja predviđa značajno smanjenje njihova broja. Teritorijalni
preustroj proveo bi se na osnovi tri kriterija: broja stanovništva,
proračunskog kapaciteta te specifičnih povijesnih, kulturnih i drugih
kriterija.
Međutim, iako je Vlada ljetos imenovala radnu skupinu za
decentralizaciju i teritorijalni preustroj koja je na temelju studije
trebala osmisliti reformu lokalne samouprave, do danas se nije maknulo s
mrtve točke. Niti u predizbornom programu HDZ ne navodi ništa
konkretnije osim što obećava da će još intenzivnije raditi na
ujednačenom razvoju Republike Hrvatske s ciljem daljnjeg smanjivanja
razlika u razvijenosti županija. U provođenju regionalnih politika na načelima partnerstva središnje i
lokalne vlasti, HDZ se planira osloniti na značajna sredstva iz
Kohezijskih fondova, Fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog
fonda.
KUKURIKU KOALCIJA – Lokalnim jedinicama veće ovlasti i više novca
Najjača oporbena stranka SDP u koaliciji s HNS-om, IDS-om i HSU-om
protivi se radikalnom smanjenju broja općina, gradova i županija
zalažući se da se racionalizacija vodi po kriteriju ekonomske snage i
fiskalnog kapaciteta. Stav Kukuriku koalicije je da novi regionalni i lokalni ustroj treba
uzeti u obzir socijalne i ekonomske pretpostavke odnosno uravnotežiti
tri osnovna na zahtjeva – ekonomsku efikasnost, lokalnu demokraciju i
identitet. Koalicija smatra da bi vlast tebala djelovati po načelu
supsidijarnosti, tako da se višoj razini prepustiti samo ono što se ne
može riješiti na nižoj, vodeći računa o učinkovitom pružanju javnih
usluga i obavljanju javnih poslova.
Ocjenjujući da je postojeća razina centralizacije u Hrvatskoj neodrživa
jer vodi daljnjem rastu disproporcija i slabljenju ukupne gospodarske
moći zemlje, koalicija planira povećati ovlasti jedinica lokalne i
regionalne samouprave i nastaviti fiskalnu decentralizaciju. Cilj je
sustići razvijene zemlje Europske Unije koje 20 do 25 posto javnih
financija raspodjeljuju regionalnim i lokalnim zajednicama (u Hrvatskoj
je taj udjel oko 10 posto). Financijski kapacitet lokalnih jedica
pojačao bi se prepuštanjem lokalnim proračunima većeg dijela poreza na
dobit.
Kukuriku koalicija smatra da bi se povećanjem ovlasti nižih razina
samouprave (regija, gradova i općina) povećala i motiviranost građana da
sudjeuju u kreiranju i provođenju lokalne i regionalne politike, pa
tako i stvarni javni nadzor nad donošenjem i provođenjem ja¬vnih odluka i
trošenjem javnoga novca.
HRVATSKI LABURISTI – Referendum o ustroju lokalne samouprave
Laburisti ocjenjuju da je nevjerojatno nabujala lokalna samouprava u 429
općina, 126 gradova i 20 županija. Lesarova stranka planira izraditi
dvije studije kojima bi se došlo do optimalnog broja jedinica lokalne
uprave i zaposlenih u njima. Prva bi trebala pokazati koliko nam je
potrebno stručnih i školovanih radnika u državnoj upravi i lokalnoj
samoupravi te javnim poduzećima. Druga studija trebala bi na temelju
istraživanja o financijski samoodrživim jedinicama lokalne samouprave
utvrditi prema kojima bi se ubuduće dodjeljivao status općine, grada i
županije.
Studije će Hrvatski laburisti dati na uvid javnosti i pokrenuti
sveobuhvatnu raspravu, a o konačnom ustroju raspisati referendum.
HSLS – Decentralizacija uz smanjenje broja jedinica
HSLS se otvoreno zalaže za radikalno smanjenje broja županija i broja
zaposlenih u lokalnoj samoupravi. Polazeći od zaključka da je reforma
lokalne uprave i neminovnost, HSLS se zalaže za novi ustroj lokalnih
jedinica koje će kadrovski tehnički, organizacijski i financijski biti
sposobne voditi razvojne politike (primarna funkcija) i biti portal
javnih servisa građanima i poduzetnicima (sekundarna funkcija).
Kosorova stranka predlaže napuštanje modela regionalnog ustroja prema
županijama i prijelaz na ustroj od 5 regija – Slavonija, Središnja
Hrvatska, Zagreb, Istra i Primorje te Dalmacija. HSLS predlaže i
fiskalnu decentralizaciju s ciljem da se do 2014. odnos središnje države
prema jedinicama lokalne uprave postavi u okvirni odnos 75:25 u ukupnim
prihodima konsolidirane opće države.
HSS – Državna pomoć nerazvijenima
Protiveći se smanjenju broja jedinica lokalne samouprave Hrvatska
seljačka stranka zalaže se za razvrstavanje lokalnih jedinica prema
indeksu razvijenosti pri čemu bi središnja država pomagala jedinicama
ispod 75 posto prosjeka razvijenosti Hrvatske. Takvim područjima treba
pomoći kako bi ubrzali svoj gospodarski razvoj, s naglaskom na otvaranju
novih radnih mjesta. Indeks razvijenosti temelji se na 5 pokazatelja: dohodak po stanovniku,
stopa nezaposlenosti, proračunski prihodi teritorijalnih jedinica po
glavi stanovnika, opće kretanje stanovništva i stopa obrazovanosti.
