Ministrica kulture progovara o registru umjetnika, smjenama na HRT-u i drugim kulturno- političkim pitanjma
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek u razgovoru za
tportal pojašnjava što donosi registar umjetnika, zašto
ostavlja osporavani prijedlog Zlatka Hasanbegovića o izboru
članova kulturnih vijeća, što misli o stranačkim imenovanjima
na čelna mjesta, a što o smjenama na HRT-u i stabilizaciji
HAVC-a. Radila je u trima vladama kao nestranačka osoba, a za
tportal otkriva da odnedavno ima člansku iskaznicu HDZ-a:
‘Nikada nitko nije uvjetovao moj angažman na bilo kojem mjestu
članstvom u stranci pa tako ni sad’, kaže Obuljen Koržinek.
Razgovor vodimo u danu koji ste započeli gostovanjem na
Hrvatskom radiju, uslijedio je bilateralni sastanak s
crnogorskim ministrom kulture, navečer otvarate izložbu
Dimitrija Popovića, a dok razgovaramo kasno predvečer,
suradnici čekaju da potpišete neke dokumente. Kako izgleda
radni dan u Ministarstvu?
Danas je baš dugi dan. Nema radnog vremena ni tipičnog radnog
dana. S jedne strane je kombinacija obaveza u odnosu na Vladu,
s druge strašno puno posla u Ministarstvu, a navečer često
kulturna događanja. Osoba sam reda i procedura i trebat će
dosta vremena da se sve posloži kako treba.
Pitam to jer se stječe dojam da ste se povukli u
Ministarstvo, a vaši istupi najčešće su reakcije, ne još toliko
inicijative.
Nisam netko od velike promocije, velikih riječi i velikih
obećanja. Preuzeli smo vlast ni dva mjeseca prije roka za
donošenje proračuna i bilo je potrebno odraditi jako puno posla
da bi se na vrijeme pripremio proračun, a izašli smo s rezultatima
financiranja čim su se stvorile zakonske pretpostavke,
neusporedivo ranije nego prethodnih godina. To nam je bio
prioritet.
O HDZ-u: Moje članstvo nije bilo nikakva
nužnost
Do ulaska u Vladu Andreja Plenkovića bili ste državna
tajnica u Ministarstvu kulture i radili ste u trima mandatima
HDZ-ove vlade, često ističući da ste nestranačka osoba. Jeste
li se učlanili u HDZ?
Jesam, da.
Je li to bila nužnost?
Nije to bila nikakva nužnost. Nikada nitko nije uvjetovao moj
angažman na bilo kojem mjestu članstvom u stranci pa tako ni
sad. Međutim, više puta sam javno izjavila da su
se dolaskom Andreja Plenkovića na čelo
HDZ-a, prema mom mišljenju, stvorili preduvjeti za daljnji
razvoj HDZ-a kao jedne prave europske demokršćanske stranke i
ja sam izrazila interes da budem dijelom tog procesa.
Vidite li se u stranačkim strukturama i funkcijama ili
je to zasad nerealno uz ministarske obaveze?
Ovaj posao toliko je kompleksan da traži sve vrijeme. Mislim da
svaki ministar, bez obzira na mjesto u stranačkoj hijerarhiji,
kad preuzme tu dužnost, posao ministra mora pretpostaviti
svakom drugom angažmanu. Što će se događati u budućnosti, to
ćemo vidjeti.
Dobro poznajete premijera Plenkovića s kojim vas veže
višegodišnja suradnja. Koji je vaš dojam nakon njegovih istupa
o kupnji INA-e i prodaji HEP-a, potom i reakcije koalicijskih
partnera i šire javnosti. Je li komuniciranjem te
namjere ugrozio svoj autoritet?
Ne mislim to. On je vrlo odgovorno i kako treba komunicirao
nešto o čemu se razmišljalo i razgovaralo, a nemam dojam da
bilo što ugrožava. Unutar Vlade imamo vrlo otvorenu suradnju i
partnerske odnose. Naravno da postoje nekad neka
razmimoilaženja u stavovima i ne bi bilo normalno da nije
tako.
O POREZNOJ REFORMI: Neki poslodavci u kulturi imaju
prostora za redistribuciju sredstava
Porezna reforma se kroz oporezivanje honorara prelomila i
na vama jer zahvaća autore, umjetnike, novinare. Kako ste
dočekali taj prvi veći potez Vlade?
Ono zbog čega nisam bila najsretnija je bojazan da će negativne
efekte osjetiti najviše oni koji najmanje zarađuju, a žive
isključivo od autorskog rada.
Imate li u planu povećati budžete projekata koje
Ministarstvo sufinancira s obzirom na povećanje
troškova?
Poslodavci u kulturi imaju različite tipove troškova, a ovom
poreznom reformom neki od njih su značajno rasterećeni od
poreznog pritiska, poput ugovora o djelu, a donesene su i
brojne druge mjere pa postoji prostor za redistribuciju
sredstava, to jest da se usmjere tamo gdje je umjetnički rad
malo poskupio.
O SVOJIM PRETHODNICIMA: Prenaivno je misliti da od
bilo koga svijet počinje ili da s njim
završava
Dosad ste u nekoliko navrata isticali nužnost uspostave
kontinuiteta. Na što se vi nastavljate iz mandata vaših
prethodnika, ministra Zlatka Hasanbegovića koji je naglašavao
uspostavu nove nacionalne paradigme i Andree Zlatar Violić
kojoj je cilj bila medijska strategija i strategija poticanja
čitanja?
Tu u prvom redu mislim na poštivanje mandata ravnatelja,
upravnih vijeća, svih onih tijela ili osoba koji su nakon
selekcijskog postupka postavljeni na neka mjesta. Ništa od onog
što je napravljeno u Ministarstvu, bez obzira na to jesam li ja
kao osoba ili kao stručnjakinja imala ponekad kritički osvrt,
ne smije se odbaciti, nego trebamo vidjeti što je dobro i
nastaviti graditi dalje. Premali smo kao država i prenaivno je
misliti da od bilo koga svijet počinje ili da s njim
završava.
Ministar Hasanbegović imao je vrlo
kratak mandat i izišao je u javnost s prijedlogom Zakona o
kulturnim vijećima koji javnost nije dobro dočekala.
Uvažili smo većinu sugestija iz javne rasprave te uputili Zakon
u proceduru jer smatram da iz niza razloga treba ići u
proceduru izmjene tog zakona. Zamolila sam suradnike da oživimo
rad na strategiji poticanja čitanja, što je
projekt ministrice Zlatar Violić jer
je važno da se taj dokument donese i unese u sljedeći proračun.
Što se tiče medijske strategije, dokument koji je
pripremljen u Ministarstvu sadrži puno korisnih analiza i
zanimljivih ideja, no izišao je iz
obima nečega što može biti strategija i u raspravi o njemu neki
dionici koji su trebali biti uključeni nisu bili. Tu ćemo
morati puno više raditi prije nego što budemo imali teze ili
nacrt teksta za javnu raspravu.
Prije nekoliko godina zbog plagiranja vašeg rada
prijavili ste načelnicu Sektora za europske poslove i medije
u Ministarstvu kulture Martinu Borovac Pečarević, kojoj je
Andrea Zlatar Violić bila mentorica. Kako komentirate
aktualnu priču o plagijatu ministra
obrazovanja Pave Barišića?
Baš zato što sam se našla u takvoj situaciji, ne bih nikad
komentirala bilo koju drugu situaciju. U mom slučaju,
Sveučilište je potvrdilo da sam bila u pravu. Mislim da su
isključivo sveučilišna tijela ta koja mogu o tome donositi
mišljenje. Ja ni tada nisam davala izjave, ne bih ni sad.
O KULTURNIM VIJEĆIMA: I dosad je svaki ministar de
facto birao svoja vijeća
Prijedlog Zakona o kulturnim vijećima koji je dao
Zlatko Hasanbegović izazvao je polemike jer je najavljivao da
će izbor članova vijeća biti direktna odluka ministra i da će
oni biti vezani uz mandat. Planirate li to
zadržati?
Do sada je, de facto, svaki ministar birao svoja
vijeća, s obzirom na to da su se vlade izmjenjivale u ciklusima
od četiri godine. Pitanje je mudrosti i osjećaja za javno dobro
da ne odabirete vijeća koja će biti isključivo vaši
istomišljenici, bilo u umjetničkim pogledima ili političkom
smislu, nego da kroz izbor najboljih stručnjaka i ljudi s
integritetom u ta savjetodavna tijela dobijete ljude od kojih
zaista možete dobiti savjet kada se odlučuje o financiranju,
ali i drugim pitanjima kulturne politike. Kako prema Zakonu
vijeća savjetuju ministra u provođenju kulturne politike,
mislim da je nužno da svaki ministar može odabrati
osobe za koje vjeruje da će u tome biti
najbolje.
Znači li to da će po novom zakonu uloga kulturnih
vijeća biti isključivo savjetodavna ili će, kao i dosad,
obuhvaćati i suodlučivanje?
I to je jedna stvar koja se mijenjala na razini norme, ali u
stvarnosti ne. Vi u bilo kojem zakonu možete napisati da netko
suodlučuje, no dok su odluke o financiranju u nadležnosti
Ministarstva, jedina osoba koja po Zakonu o fiskalnoj
odgovornosti može preuzeti odgovornost je ministar. Dok se ne
odlučimo, ako ćemo se ikad odlučiti, za sustav koji će biti
decentraliziran, znači ustrojen izvan Ministarstva, kulturna
vijeća ne mogu biti zakonski definirana nikako drugačije nego
kao savjetodavna tijela.
Kad u zakonu imate da netko suodlučuje, onda možete, što je
bila praksa prijašnjih godina, radikalno mijenjati njihove
odluke. Ili možete napraviti ono što sam ja napravila ove
godine i što planiram u najvećoj mjeri raditi tijekom mandata,
jer nije uvijek moguće, a to znači poštivati odluke vijeća.
Naravno da uvijek postoje nezadovoljni, ali nemoguće je da svi
uvijek budu do kraja zadovoljni.
Bilo je pritužbi na njihov rad u vašem
mandatu. Festival Fališ odbio je dodijeljeni novac,
žalili su se pisci oko otkupa
knjiga… Jeste li dobili konkretne žalbe?
Jesam, razmatrat će ih vijeća, no krećemo se u broju žalbi
više-manje kako je bilo i proteklih godina.
Kako se može dobiti transparentni uvid u stručnost
članova vijeća?
Uvijek je sve na kraju pitanje procjene onoga koji imenuje.
Potpuno je jasno tko su ljudi u Hrvatskoj koji imaju umjetničke
i profesionalne biografije, javnost je osjetljiva na sukob
interesa, odmah se reagira ako postoji sumnja da bi netko
promovirao osobne interese. Na to ću biti jako osjetljiva i
vodit ću računa da imenujem osobe s integritetom koji se vode
javnim interesom, a ne svojim partikularnim interesima.
Namjeravate li ići u promjenu Zakona o kulturnim
vijećima već ove godine?
Voljela bih da to bude završeno prije raspisivanja novog javnog
poziva za 2018. godinu.
Otvara li to mogućnost promjene članova aktualnih
vijeća na čiji sastav i rad se najviše pritužbi moglo čuti iz
knjižnog sektora?
Vidjet ćemo.
O HAVC-U: Za Upravni odbor tražili smo ljude koji
će stabilizirati djelatnost
Izabrali ste članove novog Upravnog odbora Hrvatskog
audiovizualnog centra. Što je presudilo u izboru kandidata,
među kojima ima i ljudi koji nemaju upravljačkog iskustva, a
nisu ni iz filmske branše?
Odlučili smo na temelju životopisa predloženih kandidata te
udruga koje su ih predlagale.
Tko je kandidirao kipara Ivana
Kujundžića?
Nemam sada te podatke. Odlučila sam, kao i uvijek, na temelju
toga tko su osobe koje će moći najbolje doprinijeti radu
upravnog odbora. Važno nam je da reformu audiovizualnog sektora
koju smo započeli 2008. uspješno nastavljamo i tražili smo
osobe koje će doprinijeti stabilizaciji i daljnjem razvoju
djelatnosti.
Je li u ovlasti Upravnog odbora razrješenje aktualnog i
izbor novog ravnatelja HAVC-a?
Da, to zakon precizno propisuje.
O POLITICI U KULTURI: Nismo imali problem
imenovanja stranačkih osoba na ravnateljska mjesta u
kulturi
Kako iz
kulture planirate maknuti politiku i
imenovanja ljudi na rukovodećim pozicijama?
To ne vidim kao problem. Radila sam u trima različitim vladama
i mi taj problem nismo imali. Ja bih se tu zaustavila.
Niste imali problem političkih imenovanja na čelna
mjesta institucija?
Nismo imali problem imenovanja stranačkih osoba na ravnateljska
mjesta u kulturi. To je jedan fenomen koji je nažalost za
vrijeme HNS-ove vlade izrazito eskalirao. Vratimo se u
razdoblje prije toga i vrijeme ministara Biškupića i Vujića. Vi
takve situacije u kulturnim institucijama niste imali. Neću
reći da nije bilo ravnatelja aktivnih u političkim strankama,
ali oni su bili u manjini, a kad su i bili imenovani, bile su
to osobe s relevantnim životopisima i kvalifikacijama. To je
pitanje odgovornosti ministra da bira najbolje kandidate.
A situacija s Duškom Mucalom u Splitu?
Ministarstvo ga je odbilo potvrditi radi nedostatnog programa.
Uz to, gospodin Mucalo nije imao nikakvog prethodnog iskustva u
kazalištu.
Namjeravate li dati veće ovlasti ravnateljima
institucija, konkretno intendantima kazališta, s obzirom na to
da ste najavili izmjene Zakona o kazalištima?
Oprezno sam najavila da bih do kraja mandata htjela stvoriti
uvjete da ravnatelji mogu s više slobode upravljati pojedinim
ustanovama. To se odnosi na sva područja kulture.
O REGISTRU UMJETNIKA: Nećemo ugroziti bilo čija
prava, no hrabrije idemo u reforme
Najavili ste Zakon o pravima umjetnika. Kako će se
regulirati njihov status i prava?
Uvest ćemo registar umjetnika što kao praksa postoji u većini
europskih država. Registar umjetnika omogućit će nam da u
razgovorima s Poreznom upravom i Ministarstvom financija točno
vidimo o kojem se broju ljudi radi, kojim kategorijama. Sada je
teško dobiti precizan uvid u to koji umjetnici koriste koje
olakšice, odnosno gdje država i s kojim mjerama treba posebno
intervenirati da bi potaknula ili zaštitila neke kategorije.
Nacrt Zakona smo ostavili u nacrtu u primopredaji 2011. godine,
no administracija koja nas je naslijedila nije ništa
poduzela.
Donosi li registar reviziju postojećeg popisa
samostalnih umjetnika?
Nisam sklona radikalnim potezima i sigurno nećemo ugroziti
postojeći sustav i bilo čija prava, ali moramo napraviti
iskorak i osuvremeniti okvir. Što god možemo uvesti kao poticaj
onima koji djeluju samostalno, to moramo napraviti. Kad smo
ranije pripremali taj zakon, on je bio rezultat kompromisa
radne skupine koja ga je radila, a sada ga treba dobro iščitati
i vidjeti da i malo hrabrije idemo u neke reforme.
O HRT-U: Treba ostaviti veći prostor programskom
vodstvu
HAVC-u i filmskoj zajednici uspjelo je dovesti strane
koprodukcije u Hrvatsku, kao i povući novac iz europskih fondova.
Međutim, HRT kao javna televizija nije povukao ni kune iz
europskih fondova?
Koliko god je nezavisnima u kulturi teže jer su vezani
egzistencijalnim problemima, s druge strane nisu vezani brojnim
administrativnim procedurama koje imaju institucije, a koje su
potpuno nekompatibilne logici europskog financiranja. Kao
predsjednica Programskog vijeća HRT-a ukazivala sam na tu
mogućnost i nadam se da će se HRT pokrenuti jer mora krenuti
tim putem. Know howpostoji u filmskoj
zajednici.
Najavili ste i novi Zakon o HRT-u ne propuštajući
kritizirati izmjene koje je napravila SDP-ova
vlada.
Nije bilo potrebno ulaziti u takav eksperiment gdje se izbor
glavnog ravnatelja stavilo u ruke vladajuće većine, tko god da
ona jest, čime se značajno oslabila pozicija HRT-a i percepcija
neovisnosti HRT-a u društvu. U ovoj godini treba donijeti i
novi petogodišnji ugovor Vlade i HRT-a.
Što treba mijenjati?
Mislim da treba na kvalitetniji način riješiti izbor vodstva
HRT-a, da treba dati veću ulogu Programskom vijeću u nadzoru
programa. Zakon i Ugovor između HRT-a i Vlade moraju poticati
pokretanje novih usluga i postavljati visoke standarde vezano
uz obvezu HRT-a na pružanje javne usluge.
Svjedoci smo brojnih smjena na televiziji i radiju, a
istaknut ću primjer Trećeg programa koji je sastavio Dejan Šoša i koji je imao
odličan rezultat. Kako spriječiti promjene A i B ekipe sa
svakom promjenom vlasti?
To je kontinuitet o kojem sam pričala. Bila sam predsjednica
Programskog vijeća u trenutku kada su se događale neke
neopravdane smjene 2013. i 2014. godine i to nije dobro.
Poslije se nastavilo sa smjenama. Mislim da u bilo kojem
području kulture i medija moramo jačati svijest o vrijednosti
iskustva, zalaganja za javno dobro, a ne te podjele tko je moj,
a tko nije moj. Meni je to neprihvatljivo.
Na tribini Kulturnjaka 2016 uoči izbora uključili ste
se u raspravu braneći pretplatu HRT-a čije smanjenje je
zagovarao Most. Kako se danas referirate na zahtjeve koje su
Kulturnjaci uputili svim strankama, a potom i na njihove
reakcije koje su uslijedile prema vašoj vladi?
Mnoge kolege koji djeluju u okviru Kulturnjaka već su kroz
različite druge udruge bili u Ministarstvu na sastancima. Mnoge
od njih, kao i njihov rad, dobro poznajem. Ja ću kao ministrica
saslušati svakog tko želi pomoći unapređenju sustava. Dapače,
kao što sam rekla odlazeći 2011., uvijek sam više slušala one
koji se sa mnom nisu slagali. Kritiku uvijek shvaćam kao
poticaj da razmislim radim li najbolje ili treba nešto
mijenjati. Što se tiče aktivnosti Kulturnjaka 2016, razdvojila
bih aktivnost koja je bila vezana uz određenje prema pojedinim
osobama, od njihovih aktivnosti koje su artikulirali prije ovih
izbora i postavili zahtjeve.
O KNJIZI: U sektoru knjige za početak treba
zaustavili loše trendove
Ranije je najavljivana agencija za knjige,
organizacijski samostalnija, kao HAVC. S obzirom na teški
položaj knjiškog sektora, je li uopće moguće sada krenuti s
tim, kad se čini da svi dionici tog sektora nisu spremni i
ujedinjeni kao što je to bio slučaj u filmskoj branši?
Jako puno novca ulažemo u književno nakladništvo, a istovremeno
imamo vrlo loše trendove u smislu prodaje i broja izdanih
knjiga. U tom sektoru neke strukturne stvari očito ne radimo
dovoljno dobro. U startu sam rekla da ćemo tom području
posvetiti posebnu pažnju. Ostavila bih otvorenim ta dva
pitanja, hoće li biti donesen Zakon o knjizi ili ne i slijedom
toga, hoćemo li osnovati neki centar za knjigu ili ne. Tu
trebamo za početak zaustavili negativne trendove i žurno raditi
na redefiniranju cjelovite politike prema knjizi.
Kad je konkretno knjiga u pitanju, kako gledate na
ideju šireg, zajedničkog tržišta na području regije? Iste
knjige domaćih autora
izdaju se kod
nekoliko izdavača.
U ovom trenutku to nije jednostavno pitanje. Činjenica da jedna
generacija jako dobro razumije sve izričaje ne znači da neka
druga generacija koja nije odgajana u tom vremenu ne bi imala
probleme već na razini razumijevanja. Naša je zadaća omogućiti
da se izdaje literatura na hrvatskom jeziku i to je politika
Ministarstva kulture. Ne mislim da je moguća niti poželjna
uspostava bilo kakvog zajedničkog tržišta. Postoji određeni tip
naslova za koji znamo, stručna i znanstvena literatura, i tamo
gdje čitamo autore iz drugih zemalja na originalnim jezicima.
Tržište knjigom je kompleksno, tu je pitanje fiksne cijene
knjige, pitanje autorskih prava. Sustavi u jednom dobrom dijelu
nisu kompatibilni. Ali ključno je da u Hrvatskoj moramo
osigurati pristup što raznolikijoj literaturi na hrvatskom
jeziku.
O MEDIJIMA: Ne znači da je svaka nevladina
organizacija okrenuta isključivo javnom interesu
Objasnite mi razliku u pojmovima neprofitnih medija i
medija zajednice. Zašto toliko inzistirate na tome da ih se
naziva medijima zajednice, dok je iz Javnih potreba
Ministarstva ispalo financiranje neprofitnih medija?
Ništa ne inzistiram. To je pitanje koje treba vrlo precizno
urediti propisima. Mislim da ne možete samo po tome kakva je
pravna osobnost nekog nakladnika, definirati ulogu i vrijednost
tog nakladnika na pluralnom medijskom tržištu. Ne znači da je
svaka nevladina organizacija okrenuta isključivo javnom
interesu, a dioničko društvo ostvarivanju profita. Kad je taj
program pokrenut, niz medija koji su okrenuti javnim sadržajima
u kulturi i koji djeluju dugi niz godina, samo zbog kriterija
pravne osobnosti nije mogao konkurirati. Taj kriterij nemamo u
drugim programima Ministarstva kulture.
Najavili ste stvaranje novog institucionalnog okvira za
medije zajednice. Kada se to može očekivati i hoće li u okvir
Ministarstva kulture biti vraćeno financiranje tih
medija?
To što je bilo, nije bilo dobro. Radilo se o prenošenju dijela
sredstava iz Zaklade za razvoj civilnog društva u Ministarstvo
kulture i nemogućnosti da se to uredi odgovarajućim medijskim
zakonima. Odgovorna medijska politika mora voditi računa o svim
dionicima. I o javnim, komercijalnim i onima koji su neprofitni
ili o medijima zajednice, ovisno o tome kako ćemo to
definirati. Ali to mora biti dio jedinstvene politike.
Budući da ste dolaskom u Ministarstvo kulture zagrebli
u smjeru sistematizacije, od zakona do ustroja, evo jedno
hipotetsko pitanje: Što biste napravili da pred sobom imate
osmogodišnji mandat?
I ako budu četiri godine, dugo je vrijeme. Vidjet ćemo. Korak
po korak. Iz evaluacije koju smo zasad proveli ne vidim ijedno
područje u kojem nije potrebno napraviti iskorake. Bilo da su
oni normativno zakonski, institucionalni, bilo da se radi o
redistribuciji sredstava. Ono što ne smijemo nikako ispustiti
iz vida, a što je bilo dosta zanemareno u našoj kulturnoj
politici, to je poticanje sudjelovanja u kulturi, odgajanja
nove publike. U to moramo investirati tako da u krajevima
Hrvatske gdje nema kulturne produkcije, građanima omogućimo
sudjelovanje u kulturnom životu. Tu ćemo usmjeriti dosta
sredstava iz europskog socijalnog fonda.
