Ukrajina je u nedjelju
proglasila mobilizaciju i od svjetskih čelnika zatražila “stvarne
poteze” kako bi je zaštitili od agresivnog ruskog predsjednika Vladimira
Putina, koji, pak, ne pokazuje nikakve znake popuštanja.
“Ovo nije prijetnja, ovo je prava objava rata mojoj zemlji”, kazao je u nedjelju premijer Arsenij Jacenjuk.
Putin je u subotu dobio dopuštenje da za uporabu vojne sile kako
bi zaštitio ruske građane u Ukrajini, ignorirajući pozive i upozorenja
Zapada da ne intervenira u Ukrajini.
Proruske snage su bez prolijevanja krvi već zauzele Krim,
izolirani crnomorski poluotok na kojem živi većina ukrajinskih etničkih
Rusa i gdje Moskva ima svoju pomorsku bazu u Sevastopolju.
Ukrajinsko vijeće za nacionalnu sigurnost i obranu naredilo je
stavljanje oružanih snaga u punu borbenu pripravnost. Ukrajinsko
ministarstvo obrane je dobilo naredbu da izvrši novačenje muških osoba
do 40. godine starosti. Ukrajina još uvijek ima obavezno služenje vojnog
roka za sve muškarce.
Ruske snage pokušale su u nedjelju razoružati manje kontigente
ukrajinske vojske preostale na Krimu. Neki ukrajinski zapovjednici su
odbili predati oružje te su njihove baze u okruženju. Velika zabrinutost
vlada i u istočnim dijelovima zemlje, gdje većina etničkih Ukrajinaca
govori ruski kao materinji jezik.
Ukrajina je u nedjelju od svjetskih čelnika zatražila “stvarne
poteze” kojima će pomoći toj zemlji koja je, tvrde, na rubu katastrofe i
koja ponašanje ruskoga predsjednika Vladimira Putina smatra objavom
rata.
“Bilo kakav pokušaj napada na vojna postrojenja izravna je vojna
agresija na našu zemlju i odgovornima ćemo smatrati rusku vojsku i rusko
vodstvo”, rekao je vršitelj dužnosti ukrajinskog predsjednika
Oleksandar Turčinov.
Ukrajina je spremna braniti se od Rusije no zatražit će pomoć
drugih zemalja ukoliko Rusija proširi svoje vojne aktivnosti, kazao je
ukrajinski veleposlanik pri UN-u u nedjelju. “Pokazat ćemo da se možemo
sami zaštititi, kao što je danas odlučeno u parlamentu, i pripremamo se
da se obranimo”, kazao je veleposlanik Jurij Sergejev za CNN.
Svjetski analitičari ocijenjuju da se radi o najvećem sukobu Moskve i Zapada od razdoblja Hladnog rata.
Američki državni tajnik John Kerry u nedjelju je osudio
“nevjerojatni ruski čin agresije” na Ukrajinu i zaprijetio “vrlo
ozbiljnim posljedicama” tog čina, uključujući i sankcije koje bi uveli
SAD i ostale zemlje kako bi Rusiju gospodarski izolirali.
“Naprosto se u 21. stoljeću ne ponašate po modelu iz 19.
stoljeća, vršeći invaziju na drugu zemlje na temelju potpuno lažnog
izgovora”, kazao je Kerry u emisiji CBS-a “Face the Nation”. Dodao je,
međutim, da Rusija još uvijek ima na raspolaganju cijeli niz dobrih
odluka koji mogu smanjiti napetosti.
Odgovor Zapada dosad je bio simboličan u smislu prekida priprema
za summit G8 u Sočiju i deklarativan u osudi ruskih poteza. Američki
predsjednik Barack Obama sinoć je punih sat i pol telefonom razgovarao s
Putinom, osudio rusku “vojnu intervenciju u ukrajinski teritorij”, ali
mu je on odgovorio da Rusija ima pravo zaštititi svoje interese.
Britanija će prekinuti sudjelovanje u pripremama za sastanak
skupine G8 u Sočiju jer je Rusija ugrozila suverenitet i teritorijalni
integritet Ukrajine, objavio je u nedjelju britanski ministar vanjskih poslova William Hague.
Sjedinjene Države već su objavile da neće sudjelovati na tom
pripremnom sastanku, a jedan izvor iz ureda francuskog predsjednika
Francoisea Hollandea kaže kako neće ni Francuska.
Glavni tajnik NATO-a upozorio je u nedjelju Moskvu da
zaposjedanjem Krima ugrožava mir u Europi, no diplomati kažu kako je
malo vjerojatno da će se savez usuglasiti oko velikih poteza kojima bi
se Rusija dovela u red.
Uoči hitnog sastanka veleposlanika NATO-a u nedjelju Anders Fogh
Rasmussen upozorio je da bi ruske akcije mogle destabilizirati kontinent
i da njezini potezi u Ukrajini predstavljaju kršenje načela Povelje
UN-a i prijete miru i sigurnosti u Europi.
Unatoč tim snažnim riječima diplomati kažu kako ne očekuju da će
se NATO usuglasiti oko značajnijih mjera pritiska na Rusiju dok se Zapad
trudi iznaći odgovor koji neće gurnuti regiju bliže vojnom sukobu.
“Ne očekujte velike odluke”, kaže jedan veleposlanik NATO-a.
Drugi diplomat dodaje: “Mislim da moramo biti oprezni da ne
pružimo ništa Rusiji što bi osnažilo prorusko raspoloženje na Krimu”.
Na kijevskom Trgu neovisnosti, gdje i dalje kampiraju ljudi koji
su srušili Viktora Janukoviča, tisuće su u nedjelju demonstrirale protiv
ruske vojske akcije uz natpise “Putine, miči ruke s Ukrajine”.
The New York Times u međuvremenu piše da se nove ukrajinske
vlasti moraju suočiti s neugodnom činjenicom da njihove vojne snage nisu
dovoljno jake, opremljene i uvježbane da preuzmu kontrolu nad Krimom
kad ga pod svoju kontrolu stavi ruska vojska.
Ukrajinska vojska u toj autonomnoj regiji ima samo lako naoružanu
brigadu od oko 3,500 vojnika koji imaju topnišvo ali nemaju na
raspolaganju tenkove. U bazi pokraj Belbeka je i jedna eskadrila lovaca
Su-27, kaže stručnjak za rusku vojsku pri Royal United Services
Institute u Londonu Igor Sutjagin. Viši dužnosnik NATO-a također je
rekao da je mala ukrajinska flota blokirana ruskim brodovima.
Rusko zauzimanje Krima prošlo je relativno lako jer je ukrajinska
vojska pazila da ne nasjedne na provokacije i tako ponudi opravdanje za
eventualnu širu vojnu akciju, a nije pomoglo ni to što se godinama na
čelu ukrajinskih vojnih snaga smjenjuju visoki vojni časnici ovisno o
političkom stanju u zemlji.
Ukrajinska vojska nema ni planove za scenarij vraćanja teritorija
na Krimu nakon što ga zauzmu Rusi, tvrdi Sutjagin, koji kaže da je malo
vjerojatno da će Rusi i pokušati intervenirati na bilo kojem drugom
dijelu ukrajinskog teritorija.
Ukrajina je u nedjelju objavila da deset ratnih brodova
ukrajinske mornarice nije isplovilo iz krimske luke Sevastopolja nego je
ostalo lojalno vladi u Kijevu.
Lojalan, međutim, nije ostao novi zapovjednik ukrajinske
mornarice admiral Denis Berezovski. Tek što je u subotu imenovan
zapovjednikom, u nedjelju je promijenio stranu i prisegnuo na lojalnost
proruskoj upravi Krima.
