Stranka ORaH je danas, posljednji dan javne rasprave o
građanskom odgoju u školama, upozorila da uvođenje novoga predmeta u
školski kurikulum ne smije biti u funkciji pukoga prikupljanja
političkih poena, te ističe da bi Građanski odgoj i obrazovanje trebao u
Hrvatskoj biti uveden kao poseban obvezan predmet.
U
priopćenju upozoravaju kako rezultati eksperimentalne provedbe nisu
korišteni u izradi konačnog prijedloga, da je zanemarena uloga
organizacija civilnoga društva koje su inicirale njegovo uvođenje, a
očito je, kažu, kako ni sami autori nemaju izvedbenu viziju vrednovanja
učeničkih postignuća.
Kvalitetu pripreme uvođenja građanskog odgoja smatraju upitnom
zbog “manjka kurikularne pripreme, neujednačenosti zamišljene provedbe, a
osobito nedovršenosti koncepcije provedbe međupredmetnosti u strukovnim
srednjim školama”.
Razumijevanje aktivnog građanstva
Novi sadržaj trebao biti u funkciji stvarnoga razumijevanja
aktivnoga građanstva te pridonijeti oplemenjivanju ukupnih ishoda
učenja, a ne u funkciji prikupljanja političkih poena, kažu u ORaH-u te
dodaju kako se “nažalost, zbog niza obilježja ovoga prijedloga čini da
je riječ upravo o političkome nadomjesku za izvornu inicijativu za koju
nisu bili valjano pripremljeni temelji te je stoga i ostala
neprovedena”.
Navode i kako “upadaju u oči neki sadržajno upitni aspekti
ponuđene koncepcije, napose oni kojima se uvodi materijalizam kao
pozitivna kategorija reprezentirana pojmom novca odnosno imovinskog
stanja”.
“Na temelju takvih sadržajnih komponenti može se steći dojam da
su autori u nekim dijelovima programa pobrkali ideje građanskoga odgoja s
neoliberalnim doktrinama!”, upozoravaju u ORaH-u.
S obzirom na predviđeni broj sati, ukupno učeničko opterećenje,
nedomišljenu realizaciju te nepripremljenost nastavnoga kadra, kao
zaključak se nameće da je realni ishod ovakve inicijative površnost te
formalno popunjavanje obrazaca o odrađenim nastavnim jedinicama od
strane nastavnika, kažu u ORaH-u. Ističu da bi Građanski odgoj i
obrazovanje trebao u Hrvatskoj biti uveden kao poseban obvezan predmet,
interdisciplinarno integriran u manji broj društvenih i humanističkih
predmeta, na temelju odgovarajuće prilagodbe kurikuluma kao cjeline.
