Laburist Dragutin Lesar obrazložio je da se predlaže samo nastavak
objave podataka o poreznim dugovanjima, budući da Ministarstvo već
objavljuje liste poreznih dužnika i poslodavaca koji ne isplaćuju plaće.
Vladino obrazloženje da se podatci o predstečajnim nagodbama
mogu dobiti na stranicama Fine te da ono što traže laburisti nije
predmet Općeg poreznog zakona, Lesar je nazvao ciničnim.
“Građani imaju pravo na jednostavan način pregledati koliko je
država poreza otpisala u njihovo ime, bez upisivanja poreznog broja,
imena tvrtke, posebnog poreznog razreda ili pina, jednako kao na listi
dužnika”, kazao je.
Goran Marić (HDZ) je predstečajnu nagodbu nazvao
“najkriminalnijim činom od pretvorbe i privatizacije”. “Vlada ne želi
objavu podataka o otpisanim dugovanjima jer ne želi da se razotkrije što
se događa”, ustvrdio je Marić te dodao da bi za kriminal u
predstečajnim nagodbama “trebalo izgraditi novu diletaciju u Remetincu”.
Njegov stranački kolega Ivan Šuker Vladu je prozvao za dvostruke
kriterije. “Kad vam paše, onda možete objavit sve, a kad vam ne paše,
onda odjedanput se ne može objavit ništa”, rekao je Šuker.
Predložene zakonske izmjene podržao je i HDSSB-ov zastupnik
Dražen Đurović. Upozorio je, međutim, da pravomoćne sudske presude šalju
poruku da se u Hrvatskoj isplate malverzacije i neplaćanje poreza.
“Ne znam zna li netko od vas nekoga tko hoda pokunjene glave i
da ga je sram što nije platio porez. Za prevaru od 700 tisuća kuna
dobijete nekoliko mjeseci rada za opće dobro, a onaj tko stavi nekakvu
čarapu na glavu i u mjenjačnici opljačka 1000 kuna, dobit će četiri
godine zatvora”, ustvrdio je Đurović.
Protivljenje Vlade i HDZ-a
Prijedlog kojim laburisti traže da se izmjenama zakona o porezu
na dohodak riješi problem više od 54 tisuće radnika koji ne primaju
redovitu plaću naišao je na protivljenje Vlade, ali i HDZ-a.
Laburisti upozoravaju na slučajeve kada se plaće isplaćuju za
više mjeseci odjednom, zbog čega prelaze u viši porezni razred pa se
događa da se i minimalci kumulativno oporezuju najvišom stopom od 40
posto.
Zato predlažu da se kod isplate više plaća odjednom primjenjuju
propisi koji važe na dan isplate i osobni odbitak za svaki mjesec za
koji se obavlja isplata, utvrđen prema propisima koji su važili u
mjesecu u kojem je plaća trebala biti isplaćena.
Ivan Šuker (HDZ) takvo je rješenje ocijenio neprovedivim i
opasnim, jer bi se, tvrdi, urušio porezni sustav i omogućilo
malverzacije, budući da se porez na dohodak isplaćuje “u razdoblju”, a
ne “za razdoblje”.
Predložio je da se, umjesto toga, intervenira u odredbu koja
propisuje obvezu poslodavca na godišnji obračun poreza ako nije redovito
isplaćivao plaće.
Šuker smatra da bi takvu obvezu poslodavac trebao imati dva puta
godišnje, čime bi se značajno skratilo vrijeme u kojem radnik mora
čekati povrat preplaćenog poreza.
O prijedlozima laburista vladajući se nisu izjašnjavali.
Prijedlog zakona o sudskim vještacima Vesne Škare Ožbolt (DC) nije podržala ni jedna stranka.
Škare Ožbolt predlaže temeljito uređivanje područja sudskog
vještačenja, propisivanje uvjeta za imenovanje i razrješenje, dužnosti i
odgovornost sudskih vještaka te ustroj komore sudskih vještaka.
Upozorila je da je Hrvatska pred Europskim sudom za ljudska
prava izgubila pet sporova zbog nesavjesnog rada sudskih vještaka, zbog
čega plaća skupe odštete.
Vesna Fabijančić-Križanić uvjerena je, međutim, da je područje
sudskog vještačenja sustavno i precizno uređeno podzakonskim aktima.
“Nesavjesti ima u svakoj struci pa tako i u vještačkoj”, kazala
je Fabijančić-Križanić te ocijenila da obvezno udruživanje u komoru
vještake neće učiniti nimalo savjesnijima.
Protiv obveznog udruživanja u komoru je i Dražen Đurović
(HDSSB), koji se požalio na Hrvatski liječničku komoru, čiji je i sam
član.
“Liječnička komora pretvorila se u administrativnu mašineriju s
nizom zaposlenih i skupim prostorom, apsolutno je nepotrebna, ne koristi
struci, a liječnicima je trajno financijsko opterećenje. Komora se bavi
samo potenciranjem kongresnog turizma i pogodovanjem privatnim
interesima”, ustvrdio je Đurović.
