Prijedlog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama troje HDZ-ovih zastupnika Branke Juričev-Martinčev, Branka Bačića i Josipa Borića saborska je većina odbila, iako ga ne smatraju lošim.
Pohvale vladajućih na konstruktivne prijedloge iz redova HDZ-a tako ipak nisu urodile plodom i još se jednom pokazalo da je važnije tko predlaže zakon, nego kakav je.
“Pitanje pomorskog dobra i morskih luka nadstranačko je pitanje i nema mjesta politiziranju. Našim žiteljima, posebno u priobalju i na otocima, taj pojas predstavlja žilu kucavicu. Većina gospodarstva i svakodnevan život u njemu se odvija” – apelirao je na kolege Ante Jerolimov da podrže Zakon.
Za Jerolimova je Zakon dobar jer pridonosi decentralizaciji što je vidljivo u prijedlozima preraspodjele sredstava od koncesija na način da županijama i gradovima pripadne više nego državi, a da nazdor provode jedinice lokalne samouprave putem komunalnih redara. Isto tako, Zakon bi produžio županijske koncesije s 20 na 30 godina kako bi se motivirali potencijalni investitori.
Županijskim pak skupštinama dala bi se nadležnost određivanja broja lučkih uprava, a kojima bi Jerolimov omogućio i da mogu dati na upravljanje komunalni vez u pojedinim lukama komunalnim društvima jedinica lokalne samouprave. “Ne zato što bi to donijelo ili odnijelo nekome financijska sredstva već da se uvede reda, dogodi se da domicilno stanovištvo ostane bez veza” – kazao je.
Načelnik Preka osobno je sugerirao da se do drugog čitanja propiše i mogućnost i način dohrane postojećih plaža koje su oštećene pod djelovanje prirodnih procesa. “Nijedna institucija u ovoj zemlji ne želi izdati suglasnost da se s istim pijeskom nadohrani plaža.” SDP-ovac Peđa Grbin spočitao je da se HDZ ne treba hvaliti gradnjom luka “kao što možemo vidjeti na primjeru Gaženice”, dok se njegov kolega Damir Rilje složio s Jerolimovim: “Sve u pomorskom dobru su odradile jedinice lokalne samouprave, a ostali su dobijali dio kolača.”.
Kako je izrazila bojazan predlagateljica Juričev-Martinčev, Vladin prijedlog istog Zakona na dnevnom se redu neće naći u ovoj godini, tako da su lokalni čelnici i investitori još jednom stavljeni na čekanje.
