Dilma Rousseff i Marina Silva dobro se poznaju, bile su
članice iste stranke i ministrice u istoj vladi, ali će u nedjelju na
brazilskim predsjedničkim izborima biti žestoke suparnice.
Ekonomistica i aktualna predsjednica Rousseff (66) i aktivistica
za zaštitu okoliša Silva (56) nikad nisu bile prijateljice, a nakon ove
predizborne kampanje teško da će to i postati. Zajedno su bile u vladi
bivšeg predsjednika Lule da Silve, Rousseff kao ministrica energetike, a
Silva zaštite okoliša. Na sjednicama kabineta često su se sukobljavale,
a nezadovoljstvo politikom vladajuće Radničke stranke nagnalo je Silvu
da 2008. napusti vladu, a godinu potom i stranku.
Odluka u drugom krugu
Brazilci u nedjelju izlaze na prvi krug predsjedničkih izbora, a
njihov će izbor, iako se rasplet očekuje tek u drugom krugu, imati
važne posljedice na domaću, regionalnu i međunarodnu politiku i
ekonomsko okruženje.
Ukupno 142,8 milijuna glasača pokušat će 5. listopada odlučiti o
novoj predsjednici sedme ekonomije svijeta, ali vrlo je izvjesno da će
se Rousseff i Silva, sada članice socijalista, treće po snazi brazilske
stranke, morati u drugi krug 26. listopada.
Do prije koji mjesec očekivalo se da će aktualna šefica države
bez puno problema osvojiti drugi mandat, sve dok se nesretnom igrom
slučaja u kampanji nije pojavila Marina Silva.
Borbena zaštitnica okoliša bila je isprva potpredsjednička
kandidatkinja na listiću Eduarda Camposa, čelnika brazilskih
socijalista. Campos je 13. kolovoza poginuo u zrakoplovnoj nesreći.
Silva je morala uskočiti na njegovo mjesto i, što zbog sentimenta, što
zbog svojih sposobnosti, vrlo brzo stekla veliku popularnost i čak i
prestigla Rousseff u anketama.
Predsjednički je tabor krenuo u protuofenzivu, koji su brazilski
mediji opisali kao “blitzkrieg”, pa je Roussef zadnjih tjedana vratila
prednost.
Po posljednjim anketama, Rousseff bi u prvom krugu mogla dobiti
oko 40, a Silva 27 posto glasova. Na trećem mjestu je socijaldemokrat
Aecio Neves s 18 posto. U igri je još osam kandidata, ali njihovi su
postoci zanemarivi. U pretpostavljenom drugom krugu, Rousseff u zadnjim
anketama u prosjeku ima pet do šest posto prednosti.
Od ekonomskog procvata do recesije
U posljednjih deset godina, Brazil se uzdigao kao važan i
utjecajan čimbenik u kontekstu međunarodnih odnosa i globalnog
ekonomskog rasta.
Brazil je najveća latinskoamerička ekonomija i tržište, ključni
tamošnji igrač u međunarodnoj areni. Peta je najveća zemlja svijeta,
sedma najjača svjetska ekonomija i zemlja koja zauzima gotovo polovicu
južnoameričkog kontinenta.
Rousseff (66), koju neki nazivaju južnoameričkom Angelom Merkel,
izabrana je 2010. na valu euforije potaknute odličnim rezultatima iz
osmogodišnje vladavine predsjednika Lule da Silve u kojima je Brazil
upoznao ekonomski procvat i pomogao milijunima Brazilaca da se izvuku iz
siromaštva.
“Sretna sam, kao što sam bila rijetko u svom životu, jer mi je
povijest dala šansu da budem prva žena koja će voditi Brazil”, rekla je
Rousseff 1. siječnja 2011., primajući predsjedničku lentu iz Lulinih
ruku. “Naslijediti predsjednika Lulu je izazov: znat ću ga cijeniti”.
Međutim, u cipele Lule da Silve, koji je i danas najpopularniji
brazilski političar, nije bilo lako uskočiti. Karizmu svog mentora nije
mogla naslijediti.
Nije prošlo dugo i tamni oblaci počeli su se nadvijati nad
brazilskom ekonomijom. Kriza je zakočila rast dok su inflacijski
pritisci povećavali troškove života.
Vjerodostojnost gospodarske politike aktualne administracije
dodatno je pogođena prošli mjesec potvrdom da je zemlja ušla u recesiju.
Niži srednji sloj, nastao u Lulinim mandatima, pokazuje frustraciju
zbog rastućih troškova života i političke korupcije.
Po analitičaru Reinalu Meirellesu, mnogi su frustrirani jer im
životni standard nije nastavio rasti kao pod Lulom, dok istovremeno
cijene rastu, a kupovna moć pada.
“Dilma stoji pred izazovom obnove brazilskog sna. Lula je,
zahvaljujući karizmi i ekonomskom rastu, uspio uspostaviti emotivnu vezu
s narodom, što Dilma ne uspijeva”, dodaje Meirelles.
Rousseff se već suočila s prosvjedima milijun ljudi koji su
izašli na ulice u lipnju 2013. kako bi prosvjedovali zbog golemih
ulaganja u Svjetsko nogometno prvenstvo, dok su istodobno javne službe u
državi u jadnom stanju. Prosvjednici su optuživali političke elite da
su neučinkovite, korumpirane i nesposobne organizirati zdravstveni,
obrazovni i prometni sustav na razini razvijene zemlje kakva bi Brazil
htio biti.
Rousseff vs. Silva
Opisati zadnje tjedne prije izbora kao dramatične bilo bi vrlo
blago, ocjenjuje Economist, a scenarij je ovaj puta bez obzira na
istraživanja javnog mnijenja koja joj daju prednost, za Rousseff manje
ružičast nego prije četiri godine.
Birači sada imaju alternativu.
Mogu ponovno izabrati aktualnu predsjednicu, kći bugarskog
useljenika koju zovu željeznom damom, diplomiranu ekonomisticu proizašlu
iz srednje klase koja je bila zatvorena i mučena za vrijeme vojne
diktature osamdesetih godina. Rousseff je stroga žena kojoj borba nije
strana, što je dokazala 2009. svladavši rak limfnih žlijezda i spremna
je hvatiti se u koštac s ekomskim problemima. Predana je ljevičarka
Radničke stranke, koja je školovanje počela u katoličkoj školi i kasnije
postala marksistica.
Ali mogu i okrenuti stranicu i odlučiti se za Silvu, čiji život
daje ‘materijala’ za scenarij holivudskog filma. Crnkinja rođena u
Amazoniji, kao jedno od jedanaestero djece siromašnog radnika u šumama
kaučukovca, djetinjstvo je provela u slamu i naučila čitati s tek 16
godina. Radila je kao služavka prije nego li se izdigla iz siromaštva i
uspjela postati najmlađa brazilska senatorica i potom ministrica
okoliša. Sa šest godina preživjela je teško trovanje živom, a kasnije i
hepatitis, malariju i lišmaniozu. Zbog spomenutog trovanja razvila je
izuzetno jake alergije i ne smije jesti meso i plodove mora, piti
gazirana i alkoholna pića, koristiti parfeme i šminku.
Pobjeda Silve okončala bi dva desetljeća dominacije u kojima su
se na vlasti izmjenjivali Radnička i Socijaldemokratska stranka.
Iako nema snažnu stranačku bazu, Silva privlači veliki broj
nezadovoljnika sadašnjom politikom. “U demokraciji, nitko ne može
vladati bez stranke”, odgovara Rousseff.
Izbore napeto prate mnogi investitori koji bi željeli da Silva
prekine 12-godišnju vladavinu Radničke stranke, a dio ulagača okrivljuje
politiku aktualne predsjednice za stagnaciju u Brazilu. Oni preferiraju
Silvu, koja se zauzima za plutajući tečaj i minimalne državne
intervencije u ekonomiju, pred financijskim intervencionizmom i
uvođenjem mehanizama za kontrolu cijena što zagovara Rousseff.
“Vratit ćemo ekonomsku stabilnost koja se izgubila pod sadašnjom
vladom. Održat ćemo i produbiti socijalnu uključivost koja je počela
pod Lulom – a kojoj danas prijeti povratak inflacije, visokih kamata i
slabi rast”, obećala je Silva.
Obje tvrde da su spremne voditi Brazil, a u zemlji s 202
milijuna stanovnika, od kojih petina živi ispod granice siromaštva,
izazova im neće nedostajati.
