Za potporu nerazvijenim područjima država sada ukupno izdvaja 1,1 milijardu kuna i taj iznos ostaje isti
Vlada je u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o
regionalnom razvoju po kojemu bi 264 jednica lokalne samoprave dobivalo
potporu zbog nerazvijenosti, među njima 100 novih, a 65 jedinica bi kroz
iduće tri godine izašlo iz sustava potpore.
Riječ je o
sveukupno 329 jedinica lokalne samouprave – to do sada nikad nije bilo,
istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU
fondova Branko Grčić dodajući da nova kategorizacija proračun neće
koštati ni kune. Za potporu nerazvijenim područjima država sada ukupno
izdvaja 1,1 milijardu kuna i taj iznos ostaje isti.
Kategorizacija prema indeksu razvijenosti temelj nove pravednosti
Kategorizacija nerazvijenih područja temelji se na indeksu
razvijenosti te bi u potpomognuta područja ušle jedinice područne
(regionalne) samouprave i jednice lokalne samouprave čiji je indeks
razvijenosti manji od 75 posto prosjeka države.
Na temelju te kategorizacije u sustav potpora ušlo bi novih 100
lokalnih jedinica koje do sada nisu bile ni u jednom sustavu
kategorizacije, dok bi istovremeno 65 jedinica sukcesivno izgubilo pravo
na dodatne poticaje.
Neshvatljivo je i neodrživo da u ovom trenutku imamo 100
jedinica čija je razvijenost ispod 75 posto hrvatskog prosjeka, a ne
primaju ni kunu pomoći, a s druge strane 65 jednica koje su zadnjih 15
godina primale određenu potporu iz države, a zapravo su prešle prag od
75 posto, kazao je Grčić.
“Nema logike da one budu u istoj skupini s najmanje razvijenim
jedinicama. I to je ta nova pravednost u raspodjeli državne pomoći prema
jednicama lokalne samouprave”, naglasio je. Dodao je da će svih 65
jedinica lokalne samouprave koje izlaze iz sustava potpora imati
trogodišnje prijelazno razdoblje u kojem će dobivati dio dosadašnjih
potpora.
“Na taj način izbjegavamo bilo kakav šok za njihove javne
financije i njihove proračne te provedbu svih razvojnih programa koji su
u višegodišnjem planiranju već utvrđeni”, ističe Grčić.
U idućoj godini ta “kompenzacija” iznosila bi najmanje 60 posto
ukupnih potpora koje je neka jednica primala, a kroz daljnje dvije
godine taj bi se iznos smanjivao.
Grčić naglašava da državni proračun neće trpjeti zbog novih 100
jednica koje ulaze u sustav potpore. “Točno ona razlika između onih koji
izlaze iz sustava jer su bitno razvijeniji i onih koji ulaze jer su
vrlo slabo razvijeni – tu se stvorio novac, ta razlika koju ćemo
upotrijebiti za financiranje prijelaznog razdoblja”, rekao je.
Premijer Zoran Milanović istaknuo je kako je predloženi zakon primjer politike solidarnosti u kojem nema političkih kriterija.
“Ovo je prava solidarnost, politika solidarnosti”, rekao je te
dodao da, iako svatko ima svoj kut gledanja, interese i očekivanja,
moramo biti solidarni i pomoći onome tko nema.
Moramo imati jasne magistralne pravce, a to je da onaj tko po
objektivnim kriterijama ima razvijenost preko 100 posto hrvatskog
prosjeka – nije siromašan i ne može više imati status kakav je imao
ranije, a pritom taj status ne gubi preko noći, već sukcesivno, kazao je
premijer. Jer, naglašava, ne može netko s razvijenošću od 120 posto
hrvatskog prosjeka i nalazi se dva kilometra od autoceste, a na 700 je
metara nadmorske visine, imati isti status kao da je usred Dalmatinske
zagore.
U novoj kategorizaciji nije bilo lokalnopotičkih i stranačkih kriterija, istaknuo je.
“Naprotiv, tko god je za to zainteresiran može baciti oko na one
koji izlaze i one koji ulaze u sustav potpore i vidjet će da tu ima
naprosto svega – tako i treba biti. Dakle, to nije politički obilježeno i
ne ide u prilog bilo kojoj političkoj opciji. Naprosto, to je
ispravno”, ustvrdio je.
Po kategorizaciji, najveći indeks razvijenosti među gradovima
koji će kroz tri godine izaći iz sustava potpore ima Dubrovnik (126,83
posto hrvatskog prosjeka), a najmanji općina Jesenje u
Krapinsko-zagorskoj županiji (75,22 posto).
Uvođenje triju kategorija urbanih područja
Prijedlogom zakona, radi učinkovitije provedbe politike
regionalnog razvoja, posebno njezine urbane dimenzije, predviđa se
ustrojavanje triju kategorija urbanih područja – urbanih aglomeracija,
većih urbanih područja i manjih urbanih područja.
Urbane aglomeracije činila bi šira područja utjecaja četiri
najveća grada, Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, a oni bi imali obvezu
donošenja svojih strategija urbanog razvoja kao osnovice za planiranje
projekata sufinanciranih kroz fondove Europske unije i druge izvore.
Veća urbana područja činili bi gradovi koji prema posljednjem
popisu stanovništva imaju više od 35.000 stanovnika, a manja urbana
područja bili bi gradovi s manje od 35.000 stanovnika čija središnja
naselja imaju više od 15.000 stanovnika i/ili su sjedišta županija.
Povod je, objašnjava Grčić, nova situacija da se u okviru
Europskog fonda za regionalni razvoj 5 posto ukupne alokacije u narednih
sedam godina izdvaja upravo za razvoj tih urbanih poručja.
“Dakle, da bi smo mogli raditi projekte, moramo definirati koja su to područja”, rekao je.
Zakon omogućava i definiranje tzv. razvojnih, odnosno planskih
područja, a Grčić objašnjava kako je princip “bottom up” – od županija
prema gore, prema državi, kako bi se omogućilo sklapanje razvojnih
sporazuma između Udruge županija i države u realizaciji regionalnih
razvojnih projekata, odnosno onih projekata koji nadilaze granice jedne
županije.
Zakonom se uređuje i osnivanje lokalnih razvojnih agencija u
svrhu bolje koordinacije i poticanja lokalnog razvoja, kao i Vijeća za
regionalni razvoj koje bi služilo osnaživanju suradnje s predstavnicima
regionalne i lokalne razine te znanstveno-stručne zajednice u pogledu
formuliranja i praćenja rezultata i učinkovitosti politike regionalnoga
razvoja.
U Vijeću bi, ističe Grčić, bio širok krug ljudi iz različitih
segmenata, i politike i struke, koji bi na određeni način pomagali i
savjetovali u određivanju ključnih smjernica i strategije regionalnog
razvoja.
Kako bi potaknula razvoj jednica lokalne samouprave čiji je
indeks razvijenosti ispod 75 posto prosjeka, država će im, prema
prijedlogu zakona, ustupiti svoj prihod od poreza na dobit i od naknada
za iskorištavanje mineralnih sirovina ostvarenih na njihovom području.
