Miljenić: Predstečajne nagodbe vraćaju se na sud

Vlada je u proceduru poslala prijedlog stečajnog zakona koji bi obuhvatio i kontroverzne predstečajne nagodbe. Zakon bi trebao ubrzati preduge stečajne postupke zbog kojih smo pri samom dnu zemalja Europske unije.

Stečajni zakon proteklih je skoro 18 godina mijenjan nekoliko puta s jednakim ciljem, stvaranja uvjeta za efikasniju provedbu stečajnog postupka. No to se nije dogodilo, upozorava ministar pravosuđa.

“Hrvatska je od 28 zemalja EU na 24. mjestu po brzini stečaja. Po ljestvicama svjetske banke smo bili na samom dnu što se tiče učinkovitosti naplate. Sjetimo se svih problema koji su stečajevi donosili kroz 20ak godina. Dakle, predstečajne nagodbe su došle kao jedan pokušaj rješenja”, ilustrirao je Miljenić, braneći pri tom uvođenje predstečajnih nagodbi koje postaju dio novog zakona.

“Kod nas je u zadnje vrijeme odium javnosti, stalno se govori, predstečajne nagodbe su ovo, ono, kriminal i itd. Da nismo imali predstečajne nagodbe mi bi to govorili i o stečaju” naveo je Miljenić.

Znaju to bivši radnici Gredelja, njih oko tisuću, koji će još jedan Božić dočekati bez primanja, dok čekaju 22o milijuna kuna otpremnina.

Za stečaj nije bilo razloga, tvrdi šef Udruge radničkih sindikata Hrvatske Damir Jakuš. Jer potraživanja od 600 milijuna kuna nisu ništa drugo do krediti koji su uredno vraćani, no vrijedna imovina ipak je završila na bubnju. Jakuš za sve proziva ministra prometa.

“Hoće li g. Dončić odgovarati za to što je uništio narodnu imovinu vrijednu milijadru i 200 milijuna kuna?”, upitao je Jakuš.

S novim zakonom odzvonilo je dosadašnjem modelu predstečajnih nagodbi, uvedenom u vrijeme bivšeg ministra financija. Kako je pojasnio ministar pravosuđa Orsat Miljenić, predstečajne postaju dio stečajnog zakona.

“Uvodimo isključivo nadležnost trgovačkih sudova iza njih. Vraćamo stvar na sud. Fina ostaje u postupku, ali kao agent suda”, rekao je Miljenić.

Razlozi za otvaranje predstečaja su prijeteća nesposobnost za plaćanje i ona koja nije trajnija. Onemogućuje se i napuhavanje obveza, koje mogu osporavati i dužnici i vjerovnici, dok se radnicima za svo vrijeme nagodbe plaća mora isplaćivati. Propadne li predstečajni postupak, a blokada potraje dulje od četiri mjeseca, kreće stečaj.

“To smatramo izuzetno bitnim jer su potrebna pravila igre. Do sada, naša prijetnja kaznenom odgovornosti upravama koje ne pokrenu stečaj zapravo u praksi nije bila dovoljno jaka”.

Novina je i da stečajna masa dobiva OIB, a uređuje se i siva zona kod stečaja povezanih osoba.

“Nekada je dolazilo tu do manipulacije. Tvrtka majka izvlači novac iz svoje kćeri koja je u stečaju, e tu sada uvodimo pravila” rekao je Miljenić.

Sudski krugovi posebno spore poziciju Fine, koja iako posluje na tržištu, pod izlikom bolje opremljenosti preuzima ovlasti agenta sudova. No bivši ministar Slavko Linić promjenu pozdravlja.

“Smatram da je kvalitetnije rješenje da sud započinje i da institucije države kao šrto je Fina vode ubrzane postupke jer predstečajevi ne mogu trajati desetak godina koliko su trajali sami stečajevi”, kazao je Linić.

Za Linića je ključno pitanje hoće li se u novom zakonu naći stečaj s preustrojem.

Iz naše mreže
Povezano
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@ezadar.hr ili putem forme Pošalji vijest