Stranačku 2014. obilježili su potresi u SDP-u, izazvani sukobima na
relaciji Zoran Milanović-Slavko Linić i raskol u HNS-u, dok je na
desnici brižljivo okupljanu koaliciju oko HDZ-a u jednom trenutku
ugrozila nova inicijativa Željke Markić, što je rezultiralo daljnjim
usitnjavanjem pravaške scene.
HDZ u godini na izmaku bilježi i pobjedu
na euroizborima i nekoliko važnih pobjeda u lokalnim sredinama, poput
Vukovara.
Sukob Milanović-Linić SDP ozbiljno poljuljao SDP
SDP je u svibnju ozbiljno poljuljao sukob između predsjednika i
premijera Zorana Milanovića i tadašnjeg ministra financija Slavka
Linića, kojemu je premijer na kraju poručio kako više ne uživa njegovo
povjerenje. Neposredan povod Linićeve smjene bio je “slučaj Spačva”, u
kojem se ministra prozivalo da je u predstečajnoj nagodbi pogodovao toj
tvrtci, no nesuglasice su započele znatno ranije, nakon što je Linić
odbio smijeniti svog pomoćnika Branka šegona, osumnjičenog da je svojoj
tvrtci priskrbio povoljan poduzetnički kredit u HBOR-u. Milanović je
Liniću zamjerio i prijateljstvo s riječkim poduzetnikom Jozom Kalemom, a
Linić je uzvratio pismom članovima Predsjedništva SDP-a, u kojem je
tvrdio da ga premijer lažno optužuje i da je od smjenjenog ministra
mjesecima skrivao podatke o slučaju Spačva.
Situacija se rasplela na burnoj lipanjskoj sjednici Glavnog
odbora SDP-a, kada je tijesnom većinom Linić isključen iz stranke, no
Linićeve optužbe time nisu prestale. Premijera je prozvao da je
zloupotrijebio državni aparat kako bi se s njim obračunao, što je
rezultiralo istragom saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu
sigurnost, koji je nakon provedenog nadzora preglasavanjem utvrio da
Linić nije govorio istinu kada je Milanovića optužio da ga je dao
pratiti. Izdvojeno mišljenje dao je HDZ, tvrdeći da Linićeve optužbe
nije bilo moguće do kraja provjeriti zbog manjkavih ovlasti Odbora u
nadzoru rada policije.
Mišljenje je izdvojio i SDP-ov Igor Rađenović, koji je HDZ-ove
članove Odbora prozvao da su zloupotrijebili nadzor kako bi doznali jesu
li pod istragom drugi političari, koji nemaju veze s Linićevim
slučajem. Naknadno se čulo da su zastupnici u nadzoru tražili, među
ostalim, da se provjeri telefonski broj zagrebačkog gradonačelnika
Milana Bandića i saznali da je on pod istragom. Bandić je nekoliko
mjeseci kasnije pritvoren zbog sumnje u korupciju.
Stranku su dodatno potresle optužnice protiv vukovarskog
gradonačelnika Željka Sabe i sisačke županice Marine Lovrić Merzel, koji
su također isključeni iz stranke, a njihovim odlaskom, uz još neka
“preslagivanja” na ljevici, vlada Zorana Milanovića u rujnu je formalno
postala manjinskom, budući da su stranke koje čine vladu u saboru ostale
na 75 zastupnika, jedan manje od natpolovične većine.
Previranja u stranci osjetila su se i na SDP-ovu rejtingu.
Stranku je u svibnju, po Crobarometru podržavalo 18,9 posto birača,
najmanje od 2007., dok su ankete u rujnu pokazale da je stranka na oko
17 posto potpore i da ju je preskočio OrAH. No u točnost takvih podataka
nije vjerovala ni čelnica te stranke Mirela Holy. “Ne bih rekla da je
ORaH još preskočio SDP, zato što se mi nalazimo u okviru statističke
greške, pitanje je kakvi će biti rezultati sljedećih anketa”, kazala je
Holy, a to se pokazalo točnom procjenom. SDP se nakon toga postupno
oporavljao, a rezultati anketa iz prosinca pokazali su da SDP uživa
potporu 21,9 posto birača. na vrhu ljestvice popularnosti ostao je HDZ, s
potporom od 26,7 posto.
I iza HNS-a je burna godina, a šefica te stranke Vesna Pusić
2014, je nazvala “godinom velike katarze”. Stranku je poljuljao povratak
iz zatvora bivšeg predsjednika Radimira Čačića, koji je za sobom
povukao dio HNS-ova članstva, ali i saborske zastupnike Nataliju
Martinčević i petra Baranovića u novoosnovanu Narodnu stranku –
reformiste. Ljetos se nagađalo o mogućoj suradnji reformista i Bandića,
koji se pojavio na nekoliko promotivnih skupova Čačićeve stranke, no
nakon Bandićeva uhićenja Čačić je odbacio mogućnost takve koalicije.
Potrese u strankama vladajuće koalicije iskoristio je OrAH, koji
je prikupio većinu simpatija razočaranih birača ljevice i čvrsto se u
anketama pozicionirao na trećem mjestu. Nakon višemjesečnog pada, poraza
na euroizborima i ostavke predsjednika Dragutina Lesara, u posljednje
se vrijeme stabilizirao i rejting Hrvatskih laburista, no na skromnih
tri posto, daleko su od rejtinga koji im je 2011. osigurao čak šet
zastupničkih mandata u Saboru. Stranka je ove godine ostala i sa
zastupnikom manje, nakon što ju je napustio Branko Vukšić.
“U ime obitelji” izazvala raskol u HSP AS
U godini na izmaku na desnoj strani političkog spektra HDZ je
brižljivo nastavio slagati koaliciju desnih stranaka, kojoj se u rujnu
priključio i HSLS. Opstanak takve koalicije u jednom je trenutku u
pitanje dovela inicijativa “U ime obitelji”, koja je prikupila više od
380 tisuća potpisa za raspisivanje referenduma na kojem bi birači
odlučili jesu li za izmjenu Ustava kojom bi se utvrdila nova pravila za
parlamentarne izbore. Udruga je predlagala preferencijalno glasovanje u
kojem bi birači u potpunosti utvrđivali redosljed ulaska kandidata s
lista u Sabor, manji broj izbornih jedinica, spuštanje izbornog praga s
pet na tri posto te zabranu predizbornih koalicija.
HDZ se, baš kao i SDP, snažno usprotivio toj inicijativi,
tvrdeći da bi tako u Sabor ušao niz strančica, čime bi se otežalo
okupljanje parlamentarne većine i imenovanje vlade. U medijima se u to
vrijeme pojavio i navodni naputak glavnog tajnika HDZ-a Milijana Brkića
kojim se sugerira lokalnim ograncima stranke da ne daju svoje potpise za
tu inicijativu.
Suprotnog je stava, međutim, bio njihov koalicijski partner HSS,
koji je sasvim otvoreno podržao inicijativu. “U ime obitelji” potresla
je još jednu koalicijsku stranku, HSP AS. Stranačka tijela su, naime,
stala uz HDZ, no takav stav sebi nije mogla priuštiti predsjednica HSP
AS-a Ruža Tomašić, koju su mediji, zbog najviše osvojenih
preferencijalnih glasova na dvama euroizborima prozvali “kraljicom
preferencijalnog glasovanja”.
Višemjesečni sukob između Tomašićeve i glavnog tajnika stranke
Pere Ćorića rezultirao je raskolom u stranci. Početkom studenog Tomašić
je dala ostavku i napustila stranku. Za predsjednicom je otišao i dio
vodstva i članstva stranke koji su osnovali Hrvatsku konzervativnu
stranku, a Tomašićeva se još nije očitovala hoće li joj se pridružiti.
Nakon njezina odlaska, HSP AS je izabrao novo vodstvo, no popularnost u
anketama stranci je drastično pala pa se u tom kontekstu mogu promatrati
i najave iz stranačkog vrha da će poraditi na promjeni javne percepcije
stranke. “Dosta nam je da nas doživljavaju kao neuke divljake s dva
zuba koji glođu janjetinu i kapulicu”, rekao je tako Ćorić,
objašnjavajući zašto HSP AS misli da bi mu u budućoj vladi trebalo
pripasti Ministarstvo zaštite okoliša.
HDZ u znaku pobjede na euroizborima
Godina na izmaku za HDZ je protekla u znaku izbornih pobjeda,
prvo na europskim, a potom i lokalnim izborima u nekim sredinama.
Koalicija šest stranaka predvođena HDZ-om je na euroizborima u svibnju
osvojila je 41 posto glasova te dobila šest od ukupno 11 zastupničkih
mandata. Krajem lipnja kandidat te stranke Ivan Penava pobijedio je
SDP-ova Željka Sabu na izvanrednim izborima za vukovarskog
gradonačelnika, a u listopadu je HDZ-ov Ivo Žinić na prijevremenim za
sisačko-moslavačkog župana pobijedio SDP-ova Davorka Vidovića u drugom
krugu. Iznenađenje je bila i listopadska pobjeda koalicijske liste koju
je predvodio HDZ na mjesnim izborima u Rijeci, inače utvrdi SDP-a kojom
ta stranka vlada od osamostaljenja Hrvatske. HDZ-ova lista je osvojila
14 dok je listi predvođenom SDP-om pripalo 13 mjesnih odbora na području
Rijeke.
Medijska se polemika vodila i oko još neobjavljenog HDZ-ovog
gospodarskog programa za kojeg su iz stranke najavili da će biti
objavljen tek u srpnju slijedeće godine. Taj program rade u suradnji s
njemačkim ekonomskim institutom IFO. Zbog neslaganja upravo oko tog
programa stranku je u rujnu ove godine napustila bivša ministrica
financija i saborska zastupnika Martina Dalić pojašnjavajući kako odlazi
jer se “vodstvo HDZ-a nije spremno jasno odrediti prema svojoj
ekonomskoj platformi i odlučno graditi ekonomska rješenja kakva
zahtijeva dubina i duljina krize”.
Krajem godine, zbog financijskih teškoća HDZ je kasnio s
isplatom plaća za svoja 73 zaposlenika što su iz stranke pravdali
kašnjenjem isplata sredstava koje parlamentarne stranke dobivaju iz
proračuna, a plaću za listopad zaposlenici HDZ-a dobili su tek početkom
prosinca. U idućoj godini strankama bi u financiranju mogla pomoći
činjenica da je za njihov i rad nezavisnih zastupnika u proračunu za
2015. namijenjeno pet milijuna kuna više.
Svibanjski izbori za Europski parlament još jednom su potvrdili
značaj preferencijalnog glasovanja. S liste koalicije okupljene oko
SDP-a tako je u Europski parlament prošao “stari” europarlamentarac
Tonino Picula, iako je bio tek peti na listi s koje je prošlo četvoro
kandidata. Na HDZ-ovoj listi, najveći broj preferiranih glasova i ovoga
je puta osvojila Tomašić. U Europski parlament izabrana je i čelnica
OrAH-a Mirela Holy, no u Bruxelles je umjesto nje otišao Davor Škrlec.
Ostale liste nisu prešle izborni prag.
