‘U bitci između Lignje i Barbike pobijedila je Barbika’, tim
riječima je britanski The Economist počeo tekst o raspletu hrvatskih
predsjedničkih izbora i političkoj situaciji u zemlji. U daljnjem tekstu
The Economist objašnjava da su Lignja i Barbika, nadimci aktualnog
predsjednika Ive Josipovića i izazivačice Kolinde Grabar Kitarović koji
su odmjerili snage u drugom krugu predsjedničkih izborima na kojima je
pobijedila Grabar Kitarović.
List navodi da je ona naslijedila duboko podijeljenu zemlju. Pobjeda Grabar Kitarović
koju je potpomogla hrvatska dijaspora, posebno u Hercegovini, smatraju
britanski novinari, iznenadila je analitičare javnog mnijenja čije su
ankete predviđale pobjedu Josipovića. U The Economistu također su
mišljenja da je ovaj važan test za predstojeće parlamentarne izbore
pokazao da su birači siti politike.
Dalje u tekstu objašnjavaju kako je Ivan Vilibor Sinčić,
24-godišnji populist koji se bori protiv banaka, Europske unije, NATO i
hrvatske političke elite osvojio 16 posto glasova u prvom krugu izbora.
Njegova baza, smatraju u Economistu, srodna je bazi krajnje lijeve
Syrize u Grčkoj i pokreta Pet zvijezda u Italiji. Navode i da je Sinčić
pozvao birače da u drugom krugu ponište svoje listiće što je i učinilo
više od 60 tisuća birača, dvostruko od razlike s kojom je Grabar
Kitarović pobijedila svoga oponenta.
Josipović je, smatraju, izgubio jer socijaldemokratska
vlada nije uspjela zemlju izvesti iz krize. Grabar Kitarović je, navode,
obećala da će se uhvatiti u koštac s posrnulom ekonomijom iako kao
predsjednik nema velike ovlasti u tom području.
The Economist je i premijera Milanovića
nazvao, neodgojenim zbog izjave, nakon što je Josipović izgubio izbore
kada je konkurenciju nazvao ‘kriminalnom skupinom’, a sebe i svoju vladu
jedinom branom njihovom povratku na vlast. Njegova bijesna retorika
ogleda se u Tomislavu Karamarku koji ljevicu optužuje za jugonostalgiju.
Karamarko je vjerojatni budući hrvatski premijer,
objašnjavaju, ali se čini da ne želi izbore prije prosinca ove godine.
Neki smatraju, piše The Economist, da je to zato što HDZ nema plan kako
izliječiti bolesnu ekonomiju.
Will Bartlett iz London School of Economics, izjavio je
za The Economist da je malo manevarskog prostora za odgovorene u
Hrvatskoj. Velika devalvacija kune ne dolazi u obzir, smatra Bartlett,
jer mnoge tvrtke i kućanstva imaju kredite u stranoj valuti. Također,
nastavio je, domaća ekonomija je i u rukama Europske komisije koja
nadzire provođenje postupka prekomjernog deficita. A dotakao se i
obrazovnog sustav, koji po njegovom mišljenju, vrišti za reformom dok
proizvodi diplomante koji se potom ne mogu zaposliti. Slabi su bili
pokušaji i da se smanji natečena i sklerotična javna uprava, smatra.
Pretpostavlja se da će Milanovićizgubiti izbore u prosincu, navode.
Ali Dejan Jović, politolog koji je radio u Uredu
predsjednika Josipovića kaže da ako socijaldemokrati dobro upakiraju
svoje skromne uspjehe i ako razdoblje kohabitacije s Grabar Kitarović
prođe glatko, Hrvati bi mogli odlučiti da ne žele velike promjene. Mnoge
birače bi mogao odbiti Karamarkov povratak na nacionalizam iz
devedesetih godina prošlog stoljeća pa bi se mogla dogoditi i situacija
da nitko ne bude u mogućnosti sastaviti vladu nakon idućih izbora ili
pak široka koalicija stranaka. S obzirom na groznu ekonomsku situaciju
pravo je čudo kako se Hrvati drže zajedno i u sadašnjoj mjeri,
zaključili su na kraju u The Economistu.
