Hrvatski zastupici u Europskom
parlamentu podnijeli su niz amandmana na izvješće o napretku Bosne i
Hercegovine, kojima pozivaju na institucionalne reforme koje bi
osigurale ravnopravnost konstitutivnih naroda i da se pri tome slijede
načela federalizma aludirajući na uspostavu jednakopravnosti Hrvata.
Na izvješće o napretku
koje je sastavio parlamentarni izvijestitelj za Bosnu i Hercegovinu,
rumunjski zastupnik Cristian Dan Preda, 14 amandmana podnijeli su
zastupnici HDZ-a i HSS-a, sedam amandmana podnio je Tonino Picula te 14
amadmana skupina liberalnih zastupnika, među njima Jozo Radoš i Ivan
Jakovčić.
U amandmanu koji potpisuju zastupnici EPP-a Andrej Plenković,
Ivana Maletić, Davor Ivo Stier, Dubravka Šuica (svi iz HDZ-a) i Marijana
Petir (HSS) izražava se nada da će “bosanskohercegovački čelnici
pokrenuti i ubrzati institucionalne, ekonomske i socijalne reforme kako
bi se omogućio napredak na putu prema članstvu u EU i osigurao
jednakopravan status sva tri konstitutivna naroda i ostalih”.
Hrvatski zastupnici ne spominju u svojim amandmanima da misle na
Hrvate u BiH, ali su ranije opeatovano tražili uspostavljanje
jednakopravnosti Hrvata sa Srbima i Bošnjacima u BiH.
U prethodnoj rezoluciji Europskog parlamenta o Bosni i
Hercegovini, prihvaćenoj u veljače 2014. istaknuto da je važno slijediti
“načela federalizma i legitimnog predstavljanja kako bi se osigurao put
BiH-a u EU” što su pozdravili bosanskohercegovački Hrvati koji traže
ravnopravnost s druga dva naroda.
To načelo nije spomenuto u nacrtu koje je pripremio
izvijestitelj Preda, ali je zastupnik Tonino Picula podnio amandman u
kojem se “pozivaju novi čelnici da slijede načela federalizma”.
Picula u svom amandmanu predlaže da se u tekst izvješća uvrsti
rečenica da Bosna i Hercegovina “neće biti uspješan kandidat za članstvo
u EU-u dok ne upostavi odgovarajuće institucionalne uvjete za potpunu
jednakost svih građana i konstitivnih naroda naroda”.
Hrvatski zastupnici iz skupine EPP-a u jednom amandmanu
naglašavaju da je sadašnja organizacija zemlje neefikasna, “uključujući
posebice asimitrične proračunske alokacije između kantona u Federaciji
BiH”.
Oni također traže da se u tekst uvrsti i potreba da se osigura
medijski pluralizam i radiotelevizijski servis na jezicima svih
konstitutvnih naroda. Također pozivaju čelnike zemlje da promiču
“uključiv i nediskriminatoran obrazovni sustav, koji će jamčiti svim
konstitutivnim narodima obrazovanje na njihovom jeziku te da potiču
suradnju preko kulturnih, vjerskih i etničkih crta”.
Sličan prijedlog vezan uz pravo svih konstituvnih naroda na
pristup javnom radio-televizijskom servisu na svim službenim jezicima
podnio je i zastupnik Picula.
Picula u svom amandmanu naglašava da je “ustavna reforma
preduvjet da bi BiH postala u potpunosti funkcionalna i uključiva
zemlja” te poziva na pojednostavljenje institucionalne strukture, kako
bi se osigurao uravnoteženije predstavljanje svih konstitutivnih naroda i
građana, eliminirala etnička diskriminacija, racionalnizirali troškovi i
država učinila funcionalnijom.
U jednom amandmanu Picula predlaže da se u tekstu izrazi
zabrinutost zbog izvješća o “rastućoj radikalizaciji među mladim ljudima
u BiH, koji se u relativno velikom broju pridružuju terorističkim
borcima ISIL-a”.
I hrvatski zastupnici iz EPP-a i Picula te skupina liberalnih
zastupnika predlažu da se čelnici BiH pozovu da iskoriste novi pristup
EU-a prema njihovoj zemlji kako bi dovršili postupak stupanja na snagu
Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i Privremenog sporazuma,
uzimajući pri tom u obzir ulazak Hrvatske u EU i načelo zadržavanja
tradiconalnog opsega trgovine.
Liberalni zastupnici traže da se ukine smrtna kazna koja je još uvijek na snazi u Republici Srpskoj.
Oni također pozivaju sve razine vlasti, posebice vlasti srpskog entiteta da ubrzaju proces potvratka prognanika i izbjeglica.
Liberali u jednom amandmanu izražavaju zabrinutost zbog
“segregacije djece u javnim školama na temelju etničke pripadnosti” i
traže od vlasti da primjene uključiva obrazovna načela u pogledu djece s
posebnim potrebama te da bez odgode donesu nove zakone o uključivom
obrazovnom sustavu kako bi se na taj “okončala ta antidemokratska praksa
u oba entiteta i u distriktu Brčko”.
Rasprava o amandmanima predviđena je na sastanku Odbora za
vanjsku politiku 13. travnja, a nakon izglasavanja na Odboru, izvješće
se kao prijedlog rezolucije upućuje na plenarnu sjednicu Europskog
parlamenta koji će o tom glasovati krajem travnja.
