Dvadesetpet godina od obnove
demokracije u Čileu, simboli diktature Augusta Pinocheta polako se
ruše, ali znatan dio generalove političke i socijalne baštine još je
žilav i još izaziva podjele u društvu natopljenom duhom diktature.
Mrki general s tamnim naočalama i zaogrnut plaštom postao je
simbolična jezovita inkarnacija svih latinskoameričkih diktatura koju je
počeo državnim udarom 1973., a završio 11. ožujka 1990., kada je lentu s
trobojnicom uručio demokratski izabranom predsjedniku Patriciju
Aylwinu.
“Pinochet je danas povijesna ličnost bez groba i nasljednika.
Političke formacije koje su se dičile njegovim naslijeđem danas se
odriču i njega i njegove obitelji”, pa “čak ni vojska ne želi otvoreno
priznati bliskost” s Pinochetom, kaže sociolog Eugenio Tironi.
Pojedini simboli diktature nestaju. Ulica “11. rujna”, nazvana u
spomen na državni udar 1973. kojim je Pinochet srušio vladu socijalista
Salvadorea Allendea, preimenovana je u “Nueva Providencia”.
Promijenjeno je i ime jednog od najviših vojnih odličja. Depinochetizacija se provodi postupno, ali kontinuirano, kaže Tironi.
Nijedna ulica neće nositi tvoje ime
Brojni Čileanci drže da proces teče presporo. Zastupnica
komunista Karol Cariola podnijela je kongresu nacrt zakona naslovljen
“Nijedna ulica neće nositi tvoje ime” kojim traži brže iskorjenjivanje
svih vidljivih simbola diktature.
“Čile još ima dug prema obiteljima nestalih osoba koje nisu
nikada pronađene. Da se te obitelji na ulici nađu pred imenom osobe koja
je bila dužnosnik u doba diktature, ili suučesnik, krvnik, ubojica, da
ulice nosi ime osobe čije su ruke umrljane krvlju, nama se to čini
neprihvatljivim”, kaže Cariola.
Deseci ulica u Čileu još nose ime “11. rujna” ili Pinochet ili
ime nekog člana vojne hunte. I dalje postoje spomenici podignuti u
njihovu čast. Knjižnica vojne akademije i dalje se naziva “Biblioteka
predsjednika Augusta Pinocheta”, a njegovo ime nosi i glavna prometnica
prema jugu.
Pinochet još dijeli Čile
U prosincu je izbila svađa u Kongresu kada je član
ultrakonzervativne stranke UDI zatražio minutu šutnje na godišnjicu
Pinochetove smrti. General Pinochet umro je kao 91-godišnjak 2006., a da
nikada nije bio suđen za zločine vojne diktature u kojoj je više od
3200 ljudi ubijeno i 28.000 mučeno.
Četvrt stoljeća od okončanja diktature mnogi Čileanci otvoreno
tvrde da je Pinochet “spasio Čile od komunizma” i odobravaju liberalnu
politiku koja se očuvala do danas, tijekom pet predsjedničkih mandata,
od kojih su četiri bile vlade ljevice ili lijevog centra.
Kandidatkinja socijalista Michelle Bachelet, koja je krajem
2013. ponovno izabrana za predsjednicu, za cilj je svog mandata zacrtala
temeljitu reformu čileanskog društva.
Njezini su prioriteti ponovno ozakoniti pravo na štrajk i
reformirati obrazovni sustav. U Čileu je i danas na snazi Pinochetov
model stopostotnog privatnog i neravnopravnog obrazovanja.
“Pinochetov lik mnogo je manje prisutan, no duh diktature tek je nedavno načet”, kaže analitičar Claudio Fuentes.
Podsjeća da je prekretnica nastupila 2013., na 40. godišnjicu
državnog udara kada se “počelo dovoditi u pitanje cjelokupno Pinochetovo
naslijeđe. Mnogo se tada raspravljalo o temi kršenja ljudskih prava i
mislim da oni koji danas brane Pinocheta, čine to mnogo stidljivije”.
Augusto Pinochet napustio je vlast u ožujku 1990., a sve do 1998., bio je vrhovni zapovjednik oružanih snaga.
Mladim Čileancima zaokupljenima reformom obrazovanja, Pinochet
se čini likom iz davne epohe pa 20-godišnji student Gregorio Cayuleo
samo odmahuje rukom: “To je totalno apsurdna osoba. To je diktator”.
