Vlada je sa sjednice u četvrtak u
saborsku proceduru uputila prijedloge zakonskih izmjena za rješenje
problema zaduženih u švicarskim francima konverzijom takvih kredita u
kredite vezane uz euro, i to na način da se položaj korisnika tih
kredita izjednači s položajem u kojem bi bili da su uzeli kredit u
eurima.
Kroz izmjene dvaju zakona –
o kreditnim institucijama i o potrošačkom kreditiranju – Vlada predlaže
konverziju kredita u “švicarcima” i s valutnom klauzulom na
dobrovoljnoj bazi, ovisi o odluci potrošača, i to za sve kredite u
“švicarcima” koji su u otplati, koji su prodani ili na bilo koji način
ustupljeni trećoj strani i sl., no ne i na kredite koji su redovno ili
prijevremeno otplaćeni.
Također, predviđa se i mogućnost konverzije takvih kredita koje
su podigle fizičke osobe koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja,
obrtnicima, trgovcima pojedincima te nositeljima obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava, odnosno sve one koji odgovaraju svojom
osobnom imovinom.
Predstavljajući ove zakonske prijedloge ministar financija Boris
Lalovac kazao je kako su građani bili u dužničkom ropstvu zbog ovakvih
kredita i kao primjer je naveo dva susjeda koji su podigli kredite u
protuvrijednosti 63 tisuće eura – onaj koji je digao kredit u eurima
sada je još dužan 49 tisuća eura, a drugi susjed, koji je imao kredit u
“švicarcima” nakon devet godina duguje 74 tisuće eura.
Sada će se, kaže Lalovac, ta dva susjeda izjednačiti, jer će
onaj s kreditom u “švicarcima” preplaćeni iznos moći koristiti da si
umanji buduće rate. Pritom, ističe, hrvatski bankarski sektor neće biti
ugrožen, jer je među najviše kapitaliziranima u Europi, neće biti
ugrožena niti njihova likvidnost, već će se ovo rješenje odraziti samo
na njihovo računovodstveno prikazivanje gubitaka uslijed nerealiziranih
tečajnih razlika koje su svih ovih godina građani preplaćivali u ime
banaka.
“Ovo je jedna od najsnažnijih mjera kojom moramo pokazati da u
Hrvatskoj vlada Vlada, a da ne vladaju banke”, poručio je Lalovac.
Predsjednik Vlade Zoran Milanović na to je, pak, kazao kako u
Saboru sjede neki koji smatraju da je ova mjera udar na banke i da treba
štititi banke, a ne građane.
“Nama su građani prvi i drugi, a trećeg nema. Tri i pol godine
smo vrlo oprezno i obzirno, računajući sve moguće pojave i nuspojave
prilazili ovom problemu, išli korak po korak, nismo podgrijavali
tenzije, nismo udarali po bankama ni verbalno ni materijalni, ali što je
puno, puno je. Sve ove godine jedini dobitnik, i to zlatni dobitnik
bile su banke, koje žive dobro i od hrvatske države, a ne samo od
građana”, istaknuo je Milanović.
Dodao je kako će ovo pogoditi bankovne menadžere, koji će zbog drugačijeg iskazivanja “imati manje bonuse, i manje plaćetine”.
“To je činjenica i nekome je u opoziciji to krivo, ali ovdje
nećemo stati. Nakon izbora ćemo, sada kada smo izjednačili one koji
imaju kredite u švicarcima i eurima, postaviti pitanje zašto su kamatne
stope na višegodišnje aranžmane – 20 ili 30 godina – toliko visoke u
Hrvatskoj i toliko više od stopa na stambene kredite u drugim članicama
EU. Kažu, zbog rizika. Moguće, u manjoj mjeri”, istaknuo je Milanović,
dodavši da će na tome inzistirati sve dok ne bude jasno zašto građani
slijedećih 20 godina moraju plaćati kamatnu stopu dva i pol puta veću
nego u Njemačkoj, tko tu zarađuje i koliko.
Istaknuo je i kako se cijelo vrijeme dok se ovo rješenje
pripremalo gledali koliko banke stvarno zarađuju, “o čemu jako skrbe i
suze prolijevaju oni koji bi htjeli u Hrvatskoj doći na vlast i
podijeliti dobit s nekim”.
Zaključio je i kako mu je drago da tako velik broj građana
podržava ovo rješenje, i to iz čiste solidarnosti, jer ih većina nema
takve kredite.
Izmjene zakona na snazi od kraja rujna
Konverzija će se, prema prijedlogu Vlade, provesti tako da se
početno odobrena glavnica kredita denominirana u francima pretvori u
eure po tečaju koji je bio primjenjiv na dan isplate kredita, a početno
ugovorena kamatna stopa u “švicarcima” zamjeni kamatnom stopom za
kredite u eurima. Temeljem tog izračuna utvrdit će se novi otplatni
plan.
Ključni korak u postupku konverzije bit će pretvaranje do sada
uplaćenih iznosa u iznose kojima će se namiriti rate po novom otplatnom
planu. Vladin je prijedlog da se uplaćeni iznos za kredit u švicarcima, a
koji je veći od iznosa po kreditima u eurima rasporedi kao preplata. Ta
bi se preplata priznavala kroz umanjenje budućih rata, odnosno ne bi se
tretirala kao umanjenje glavnice.
Pritom se uvodi ograničenje za korištenje iznosa preplate na buduću ratu i ta bi rata mogla biti umanjena do najviše 50 posto.
U slučaju da je korisnik kredita u “švicarcima” uplatio manje
nego što bi uplatio da je imao kredit u eurima, banka i taj dužnik
trebali bi sklopiti poseban sporazum kojim bi regulirali način na koji
će korisnik kredita podmiriti nastalu razliku.
Prema prijedlogu, izračun preostale neotplaćene glavnice u
eurima utvrdilo bi se na dan 30. rujna ove godine, za kada je predviđeno
da zakonske izmjene stupe na snagu.
Bankama je Lalovac stoga poručio “da se već danas počnu
pripremati da građanima daju nove otplatne planove”, jer im nakon tog
datuma počinje teći rok od 45 dana tijekom dužnicima preporučenom
pošiljkom moraju dostaviti izračune konverzije. Korisnik kredita potom
ima pravo u roku od 30 dana od dana zaprimanja izračuna donijeti odluku
hoće li taj prijedlog i prihvatiti.
Ako korisnik kredita ne pristane na konverziju, otplata kredita
nastavit će se prema početno ugovorenim uvjetima. Odnosno, za takve
korisnike kredita na snazi ostaje fiksirani tečaj 6,39 do isteka
zakonskog roka (veljača 2016. godine), kao i fiksna kamatna stopa od
3,23 posto (zbog ispunjenja uvjeta aprecijacije švicarskog franka za
više od 20 posto).
