Dijametralno suprotne poglede na
protekle četiri saborske godine imali su u petak, posljednjeg radnog
dana aktualnog saziva, saborska pozicija i opozicija – prvi su hvalili
rad parlamenta, drugi ga kritizirali, a isto su postupili i prema
načinu na koji je Sabor vodio predsjednik Josip Leko.
Razvoj demokracije u
Hrvatskoj ne prestaje s ovim mandatom, uzvratio je Leko te poručio kako
će Sabor nastaviti djelovati “u smjeru izgradnje demokratskih
institucija i standarda”.
“S govornice smo slušali priče o demokraciji, zaštiti ljudskih
prava, a istovremeno ovaj je saziv učinio sve da onemogući demokratsku
raspravu svih zastupnika i da se čuje drugačije mišljenje od onog
vladajuće većine”, kaže Davorin Mlakar (HDZ).
Tvrdi da su vladajuća većina i oni koji su vodili zasjedanja, uzimali sebi pravo tumačiti zakone i propise na osebujan način.
Leki predbacuje da nije primjereno odgovarao na govor mržnje
kojeg je bilo prema političkim neistomišljenicima, nego ga je
preušućivanjem saborskog Poslovnika i dostignutih standarda zapravo
omogućio.
“Predstavnici vladajuće većine ovdje (u sabornici) ne samo
optužuju, nego i presuđuju ljude o kojima se pravosuđe nije očitovalo.
To se vidi samo u boljševičkim režimima za koje sam vjerovao da se više
neće vratiti”, rekao je Mlakar. Iako nije konkretizirao na što misli,
jasno je da se osvrnuo na raniju izjavu Nenada Stazića o ‘slučaju
Rimac’.
Reformist Petar Baranović podsjeća da je saborski mandat
obilježen vremenom jake krize koje je pred Sabor i izvršnu vlast
postavila puno izazova i zadataka.
Građani su nam dali ocjenu dovoljan, dakle “niste sjajan đak,
ali prelazite u višu godinu”, kazao je zastupnik i pozvao kolege da se
upitaju jesu li to zaslužili?
Saborskoj većini, ne samo aktualnoj, zamjera što nikada nije
imala hrabrosti vratiti Vladi neki zakon, a oporbi što nije imala snage
izbjegavati niske strasti.
“Kad sam ulazio u Sabor osjećao sam silan ponos, zadnjih mjeseci
nije mi bilo jednostavno reći da sam saborski zastupnik”, priznao je
Baranović.
Mirela Holy (OraH) podsjeća da se na početku mandata, u prosincu
2011., sve činilo dobro, no smatra da će ovaj saziv ostati zapamćen po
velikom broju zakona donesenih po hitnom postupku, po činjenici da su
neki srušeni na Ustavnom sudu, da je bilo “silovanja procedura”…
Koliko je saziv bio neuspješan, govori i činjenica da nismo uspjeli
donijeti Etički kodeks, pobrojala je zastupnica.
Holy priznaje da je Sabor odradio izuzetno velik broj zakona, no
smatra da nije dobro što je većina bila u hitnoj proceduri. Ukupno je
795 dokumenta poslano u proceduru, redovno je obrađeno 158, u hitnom
postupku njih 637.
“Sabor je odradio ogroman posao, možda ga je teško mjeriti sa
prijašnjim sazivima, no činjenica je da smo donijeli čitav niz zakona
koji će ostaviti povijesni trag”, kaže Goran Beus Richembergh (HNS).
Jesu li zastupnici ispunili svoju ulogu o tome će, kaže,
odlučiti javnost koja je često saborski rad ocjenjivala lošim. Tome su,
tvrdi, pridonijeli zastupnici koji su govornicu koristili za promociju
ideja kojima u demokratskom parlamentu ne bi trebalo biti mjesta.
Beus je zahvalio prvom predsjedniku sedmog saziva, Borisu
Špremu, te Leki za dobro obavljan posao. Bila je čast sjediti u Saboru
kojim ste predsjedali, hvala što ste podizali standarde i učili nas
demokratskim vrijednostima, rekao mu je Beus.
