S obzirom da je Otočni sabor uputio
otvoreno pismo svim strankama, a budući da je HSP AS svoj program predstavio
još 28.02.2015. godine u Zagrebu, stigao je javni odgovor, s potpisom zamjenika predsjednika stranke, Rudolfa Dvorskog, kojega donosimo u nastavku.
”Naime, odlučni
smo u tome da kao dio “Domoljubne koalicije” koja će služiti građanima
slijedeće četiri godine, potaknemo revitalizaciju otoka.
Današnja
slika hrvatskih otoka nam govori kako je članak 52. Ustava koji govori o
otocima samo formalan te da državi nažalost služi samo da prikrije svoj nerad i
nebrigu oko najvećeg hrvatskog blaga – otoka. Ne trebamo detaljno poznavati
stanje na otocima kako bi znali da ih je posebno pogodilo ono što se događa u
cijeloj Hrvatskoj: teška gospodarska situacija, demografski pad, starenje
stanovništva, iseljavanje i dr. Osim stvarnosti koju otoci dijele s kopnenim
dijelom RH, dodatna otežavajuća okolnost jest činjenica kako su otoci fizički
odvojeni od kopna, te i u normalnim gospodarskim okolnostima život na otocima
zahtijeva dodatni napor. Držimo kako je današnji položaj otočana neprihvatljiv
i kako je nužno korjenito promijeniti stav i državnu politiku prema otocima.
Nužne promjene
potrebno je provesti u dva smjera:
1.
Novi temeljni zakonodavno-pravni okvir prilagođen
današnjoj situaciji, koji će:
–
definirati
otoke kao turistički “brend” i time odrediti primjenu stope PDV-a na otocima
kao u turizmu (13%),
–
osigurati
učinkovitost provedbe, nadzor nad provedbom te vertikalnu i horizontalnu
operativnost u provedbi,
–
osigurati
aktivno sudjelovanje predstavnika otočana u donošenju okvira po načelu “odozdo
prema gore”,
–
izvršiti
podjelu otoka u skupine prema razvijenosti (sada dvije skupine) – u najmanje
tri, sukladno današnjem stanju i predvidjeti reviziju podjele nakon određenog
razdoblja sukladno učincima,
–
prema
određenom stupnju razvijenosti razraditi kategorije subvencija za stanovništvo
i pravne osobe – primjerice kredita za stambeni prostor, za samozapošljavanje,
za novorođeno dijete, u poljoprivredi i stočarstvu, malom i srednjem
poduzetništvu, dodaci na plaće za zdravstveni i prosvjetni kadar, stipendije za
otočku mladež i drugo,
–
izuzeti
otoke iz propisa o indeksaciji radi lakšeg povlačenja sredstava iz EU fondova,
–
subvencije
za vodu na otocima na kojima se voda doprema brodom vodonoscem ili cisternom
proširiti i na gospodarske subjekte koji djeluju na otocima,
–
odrediti
način subvencioniranja vode drugačijom formulom u odnosu na današnju prema
kojoj se voda subvencionira prema domaćinstvu bez obzira na broj članova,
–
revidirati
povlastice u pomorskom prijevozu (npr. broj polazno-povratnih putovanja, za
gospodarske subjekte neovisno na kojem otoku imaju sjedište, osim kategorija otočana i ostalih uvesti i treću kategoriju povremenih povlaštenih
putnika – za građane koji žive i rade na kopnu, a imaju porijeklo i nekretnine
na otocima),
–
ukinuti
ograničenje u broju subvencioniranih polazno-povratnih putovanja,
–
omogućiti
međuotočku prometnu povezanost i primjerenu povezanost s kopnom koja omogućuje
rad na kopnu i život na otoku, dnevno obavljanje aktivnosti za pravne osobe,
dostupniju specijalističku zdravstvenu zaštitu i drugo,
–
socijalne
i zdravstvene standarde i kvote prilagoditi otočnoj stvarnosti, prije svega
primarnu zdravstvenu zaštitu za građane i sustav skrbi za starije stanovništvo,
–
stavljanje
nekretnina (i objekata i zemljišta) u vlasništvu RH u funkciju, omogućiti
dugoročnu koncesiju i nisku cijenu u prvim godinama poslovanja,
–
osnovati
Agenciju za otoke radi operativnije provedbe propisa i programa koji se odnose
na otoke.
2.
Konkretni ciljani gospodarski programi u svrhu
revitalizacije i održivog razvitka hrvatskih otoka
S obzirom kako je gospodarski razvitak
preduvjet razvitka svih ostalih djelatnosti, te garancija opstanka i razvoja
života na otoku, potrebno je donijeti ciljane gospodarske programe na državnoj
razini u svrhu poticanja razvoja turizma, malog i srednjeg poduzetništva,
ribarstva, poljoprivrede i stočarstva.
Turizam
predstavlja jedan od glavnih pokretača ukupnog hrvatskog gospodarstva i
značajno doprinosi ukupnom društvenom razvoju Republike Hrvatske danas, a
pretpostavka je da će u budućnosti doprinositi još i više. Držimo da je turizam naša strateška grana u kojoj
još imamo znatne neiskorištene potencijale koje treba što kvalitetnije
aktivirati. Turizam sudjeluje sa cca 15% u formiranju BDP-a u Republici Hrvatskoj.
Sagledavajući hrvatske otoke kao izvozni turistički brend i u cilju
omogućavanja samozapošljavanja i zapošljavanja otočana, te stavljanje u
funkciju napuštenih objekata u vlasništvu JLS-a ili RH, jedan od konkretnih
gospodarskih programa koje predlažemo je Otočni turizam – model difuznog hotela (HOTEL OTOK). Uvođenjem modela otočnih difuznih hotela omogućuje
se revitalizacija otočnog mjesta ili cijelog otoka kroz turističke usluge,
odnosno potiče se razvoj autentičnih
turističkih usluga, a u isto vrijeme čuva se i popularizira tradicijska kultura
i generira prihod u cijeloj zajednici (mjestu, otoku). Difuzni hotel idealan je
za mjesta koja posjeduju kulturnu i/ili prirodnu vrijednost i zanimljivost, a
takva je velika većina mjesta i otoka. Difuzni hotel integrira cjelokupni
teritorij na kojemu se organizira i to ne samo uslugama smještaja već i ostalim
uslugama: ugostiteljstvo, servisne usluge, trgovina, usluge brodskih izleta i
slično.
NAŠA
VIZIJA JE:
Otoci su osobita vrijednost Republike Hrvatske i boljitak otočana i
otoka je jedan od prioriteta državne politike.
Posebna državna skrb, ciljani gospodarski otočni programi, poboljšanje
prometne povezanosti i ulaganje u infrastrukturu su investicije od nacionalnog
interesa.
S poštovanjem,
Zamjenik predsjednika HSP AS
Rudolf Dvorski”
