Od 1990. do sada Zadar kao jedan od bogatijih gradova u Hrvatskoj nije bio u stanju izgraditi ni jednu osnovnu školu, sada su i projekti za škole na Crvenim kućama i Bokanjcu ispale iz proračuna
Zadar je peti po veličini u Hrvatskoj, po mnogočemu je i bolje
plasiran, sve kao zahvaljujući kontinuitetu vlasti koja se nije
mijenjala. Ali kakva je to uspješna vlast koja nije napravila ono
najosnovnije, dala najmlađima sve što je mogla te izgradila
vrtiće i škole?
Istina, skoro sva djeca vrtićkog uzrasta mogu se smjestiti u
vrtiće, ne u gradske jer oni zadovoljavaju samo pola potreba,
druga polovica kapaciteta su privatni vrtići koji se
subvencioniraju. Daje se ponešto za udžbenike, ima i nešto
stipendija, ne baš izdašnih i brojnih.
Sva istina o gradskoj politici prema najmlađima otkriva činjenica
da od devedesete do sada u Zadru nije izgrađena niti jedna
osnovna škola iz gradskog proračuna, dok je za neke druge stvari,
recimo neke sportske klubove, izdvojeno i višestruka suma u
odnosu na to koliko je potrebno za izgraditi jednu novu školu.
Lukavo rješenje s OŠ Zadarski otoci
A što je s novom školom na Bilom brigu? Da istina je, na Bilom
brigu je izgrađena nova škola, ali samo jednim vrlo malim dijelom
sredstvima zadarskog proračuna jer je građena kao matična škola
za zadarske otoke pa se tako i zove. Na tu je formulu iz
Ministarstva mora i prometa izvučeno najviše sredstava,
Ministarstvo obrazovanja je nabavilo opremu i na taj je način
prije, evo već osam godina, riješen dugogodišnji problem
prekrcanosti OŠ Stanovi koju je u tri smjene pohađalo i preko
1500 djece. Reklo bi se lukavo, jer u područnim odjelima te škole
u Velom Ižu, na Molatu, Premudi, Silbi i Olibu sada nema ni 20
djece, s tim da je velika većina na Ižu, a po drugim otocima više
nema nastave.
15 milijuna kuna za školu u Arbanasima
Ne može se reći da se iz gradskog proračuna nije ulagalo u škole
jer je za adaptaciju OŠ Krune Krstića u Arbanasima uloženo oko 15
milijuna kuna kroz nekoliko godina i sad je to vjerojatno
najbolje uređena i opremljena zadarska škola. Sve bi to bilo u
redu da se ovo ulaganje može pravdati potrebom za prelazak na
jednosmjensku nastavu jer je u Arbanasima nastava ionako bila
jednosmjenska, a istodobno druge osnovne škole u Zadru vape za
rješavanjem problema manjka prostora i opreme.
Druge škole u Zadru još muku muče s hvatanjem tog vrijednog
pedagoškog standard prelaska na nastavu u jednoj smjeni. I zbog
toga su se već godinama pripremali projekti gradnje novih
škola na Crvenim kućama te uz novo naselje na Bokanjcu. Oko stare
škole na Smiljevcu stanovništvo se umnogostručilo, pogotovo sad
kad su useljene i nove zgrade na Smiljevcu i Crvenim kućama.
A Novi Bokanjac je jedan od najvitalnijih dijelova Zadra, s
najmlađim stanovništvom. U ovom su naselju prve kuće na
urbaniziranim terenima useljene još prije Domovinskog rata, a
sada ima oko tri tisuće stanovnika, od kojih je oko 150
osnovnoškolaca. U niže razrede idu u staru, ponešto
adaptiranu školsku zgradu na Bokanjcu, a u više uglavnom u OŠ
Bartula Kašića ili čak u OŠ Šimuna Kožičića Benje. Obje te nove
škole su nominirane za financiranje iz EU fondova, no to je
otpalo a sada ih nema ni u ovogodišnjem proračunu, jer da Grad
Zadar nema za to potrebnih 60 milijuna kuna.
EU ne želi financirati gradnju novih osnovnih
škola
Naravno, digla se kuka i motika na Milanovićevu Vladu da je loše
ispegovarala s EU te stvari, jer da su projekti napravljeni,
sačinjena nekakva indikativna lista, a Europa sad to ne želi
financirati!
Da uistinu, iz EU su nam poručili da će davati sredstva za
adaptacije, za kupnju opreme za školstvo, ali ne i za gradnju
novih škola – pogotovo ne u razvijenijim sredinama. EU smatra da
se njena članica mora sama pobrinuti za ono što je osnovno.
A Zadar je ipak za hrvatske standarde razvijen grad. Dobro, nije
bogat kao Zagreb pa da može najaviti program gradnje desetak
novih škola za uvođenje jednosmjenske nastave do 2020. godine. No
nije puno siromašniji od Splita koji je već krenuo u gradnju
jedne nove osnovne škole na Pazdigradu, pola financira
Grad, pola Ministarstvo obrazovanja. A sigurno je bogatiji od Sv.
Filipa i Jakova, male općine koja je prije desetak godina dala
više od četvrtine sredstava za gradnju nove škole vrijedne 40
milijuna kuna. Zadar očito ima neke druge prioritete, za gradnju
škola nema novca nego, eto, mora “žicati” pomoć za ono osnovno po
raznim fonodovima?
Ni “drugi fondovi” ne žele sami graditi zadarske
škole
Još prije godinu dana kad je postalo jasno da EU neće financirati
gradnju novih škola iz gradskih su službi najavili da će se
kandidirati za neke druge fondove, kao na primjer za energetsku
učinkovitost, jer da je škola projektirana kao “pasivna kuća”.
Tome bi se još i moglo povjerovati da ja gradnja škola na Crvenim
kućama i na Bokanjcu na bilo koji način zabilježena u
ovogodišnjem zadarskom proračunu jer više nitko ne daje
stopostotne iznose, traži se sudjelovanje. Prošlo je i
godinu dana otkad je najavljeno da će se gradnja tih škola
osigurati sredstvima iz drugih fondova, no otada ništa novoga.
Osim što su ispale iz gradskog proračuna.
Gradit će se dvije nove crkve
Istodobno se najavljuje da će se istočno od montažne crkve sv.
Pavla u novom naselju na Bokanjcu graditi nova crkva. Odmah uz
teren buduće osnovne škole ako se ikada izgradi. Investicija u
trobrodnu zgradu s markantnim zvonikom, veličine oko 600
četvornih metara, od kojih 5-6 milijuna kuna, za Zadarsku
nadbiskupiju izgleda ne predstavlja neku veću teškoću. Najavljuje
se i gradnja nove crkve Alojzija Stepinca umjesto polumontažne na
Bilom brigu. Vjerojatno će dijelom biti uključena sredstva iz
donacija vjernika, ali sigurno je najznačajniji dio investicije
iz sredstava koja katolička crkva dobiva iz državnog proračuna.
Radi se, naravno, o dvije odvojene stvari, dva različita
investitora. No bode oči činjenica da će se u Zadru uskoro
graditi dvije nove crkve, značajnim dijelom ipak proračunskim
novcem, a gradnja novih zadarskih osnovnih škola je i dalje na
čekanju. Jer to aktualnoj vlasti nije prioritet.
