Očigledno je da se problem sanacije otpada Diklo neće poceti ozbiljno rješavati prije pustanja u rad CGO Biljane, piše Gradski odbor HSLS-a
Zadarski HSLS medijima je poslao priopćenje na temu “Diklo Deponij” te “Diklo Riva” koju je izradio
Gradski odbor Hsls-a, odbor za Gospodarstvo Energetiku i okoliš:
S obzirom da smo se
obvezali javnosti da ćemo ju obavještavati o napretku na sanaciji rive Mali Milin
i Suha Punta m.o. Diklo, tako se nameće i tema sanacije neuređenog odlagališta otpada
“Diklo” kao krucijalni problem, što on po svojoj prirodi i jeste. No, valjalo
bi stvari postaviti na svoje mjesto.
Pozdravljamo napore
oko sanacije odlaglišta otpada “Diklo” i zasigurno ćemo, ukoliko se od nas to
bude zatražilo ili ne, sami inzistirati na njegovu dovršetku te pomno pratiti
razvoj događaja i u konačnici pomoći koliko god budemo mogli.
No, ovim tekstom željeli
bismo malo pobliže upoznati javnost da su dosadašnje aktivnosti bile financirane
sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) i drugih
fondova te da će sanacija i dalje biti financirana na isti način pri čemu će se
“uštedjeti” 120 milijuna kuna koje bi inače Zadar morao osigurati za tu istu
sanaciju odlagališta. Smatramo kako tako “ušteđene” novce trebamo
preraspodjeliti u one grane koje pridonose proračunu Grada Zadra. U ovom
slučaju se postavlja pitanje: “Koliko Diklo pridonosi u proračun od turističkih
pristojbi?”, a vlast za to isto Diklo i
rivu nema sluha već 35 godina!
Možemo i ovako
postaviti računicu nebrige za rivu Diklo:
godišnji
proračun x godine mandata x broj godina vladanja = Diklo nema rivu
HSLS Zadar izražava
“veliko zadovoljstvo” da je grad Zadar “uspio” konačno ići u postupak sanacije
odlagališta otpada “Diklo” koje je stvarni problem ovog turističkog dijela
grada, i to ne samo stanovnicima Dikla, već i Kožina i Novog Bokanjca – u
konačnici, i cijelog grada jer znamo da su studije utjecaja na okoliš ocijenile
odlagalište otpada “Diklo” kao građevinu koja negativno djeluje na sve
sastavnice okoliša.
Naime, kako svi znamo,
Hrvatski sabor je na sjednici 14. listopada 2005. donio Nacionalnu
strategiju gospodarenja otpadom, a nakon toga su sljedile regionalne i lokalne
strategije i planovi.
Gradske vlasti tvrde
kako se u posljednjih 10 godina ozbiljno pristupilo sanaciji odlagališta. S ovom
konstatacijom zadarski HSLS se ne bi u potpunosti složio jer problem sanacije
otpada “Diklo” je složen projekt koji je sukobljavao i vladajuće strukture na
županijskoj i gradskoj razini do te mjere
da je sadašnji predsjednik Gradskog Vijeća, Živko Kolega, u svom mandatu
kao gradonačelnik prozivao tadašnjeg županijskog
pročelnika za “nerad” po pitanju gospodarenja otpadom. (arhiva: Slobodna dalmacija: “Kočničari ne sjede u Domu Županije”)
Najavljivana je konačna
sanacija odlagališta otpada”Diklo” još 2009. godine no, danas je 2016.
Kronologiju sanacije otpada Diklo nema potrebe iznositi jer je to vrlo složen
posao koji ne ovisi u potpunosti o gradskim vlastima – tu se dotiče centar Biljane
kao županijski centar za gospodarenje otpadom i o kojem ovisi sanacija i zatvaranje
odlagališta Diklo, no u skoroj budućnosti očekivati zatvaranje ovog odlagališta
je vrlo ambiciozno uzimajući u obzir dosadašnju brigu oko sanacije otpada. O centru
“Biljane” ćemo pisati 2018.g., nadamo se u pozitivnom tonu.
Kako smo uštedjeli 120 milijuna kuna?
Računica
je jasna: sanacija košta cca 110 milijuna kuna i to će platiti Fond za zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) i Europska unija (EU). Dakle, projekt
je ostao na indikativnoj listi za EU sufinaciranje, što je u skladu s Planom
gospodarenja otpadom Grada Zadra prema kojem je plaćanje sanacije predviđeno u
100% iznosu od strane FZOEU i EU. Dodatno, u dokumentaciju je uloženo desetak
milijuna kuna koju je sufinancirala i Svjetska banka. Još prije desetak i više godina, FZOEU je
sufinacirao izradu Studije o utjecaju na okoliš, provođenje istražnih radova,
otkup zemljišta, izradu projektne dokumnetacije i sl. Tada je na raspolaganju
Gradu Zadru bilo oko 45 milijuna kuna,
a učešće FZOEU je bilo 50%. Dakle, FZOEU je trebao platiti oko 22,5 milijuna
kuna.
Uzimajći
u obzir sve navedeno, na kraju se može konstatirati s određenom razinom
sigurnosti kako će, prema procjenama, udio FZOEU i ostalih fondova (EU ili
Svjetske banke) u sanaciji odlagališta “Diklo” biti preko 140 milijuna kuna. Kako je procjena sanacije oko 110 milijuna kuna (realno će ona biti
oko 80-90 milijuna kuna), znači da će Grad u konačnici na sanaciji (kroz
navedena sufinaciranja FZOEU i ostalih fondova) uštedjeti oko 120 milijuna kuna
koji se mogu prenamijeniti za druge svrhe.
Očigledno
je da se problem sanacije otpada Diklo neće poceti ozbiljno rješavati prije pustanja
u rad CGO Biljane, a koji je po svemu sudeci u nekoliko navrata zalutao u
sljepu ulicu. Jos je pitanje jeli CGO Biljane u jos nekoj od sljepih ulica kao
sto je projekt Rive Diklo u sljepoj ulici preko 30 godina.
Gradski
odbor HSLS-a
