Želi li Srbija napredovati prema EU-u, ne može na Hrvatsku primjenjivati
svoj zakon o regionalnoj nadležnosti za ratne zločine, proizlazi iz
zajedničke pozicije EU-a koju je u utorak u Zagrebu predstavio ministar
vanjskih i europskih poslova Miro Kovač.
Službeni Zagreb opetovano
je tražio da Beograd ukine regionalnu nadležnost za ratne zločine kojim
se Srbija proglasila mjerodavnom za suđenja za ratne zločine na prostoru
bivše Jugoslavije počinjene od 1. siječnja 1991. bez obzira na
državljanstvo počinitelja i žrtava.
Kovač je potvrdio da je u utorak usuglašena zajednička pozicija EU-a
za otvaranje Poglavlja 23 i da je jedno od prijelaznih mjerila potreba
izbjegavanja sukoba pravne nadležnosti u progonu ratnih zločina.
“Ja sam sretan da nam je uspjelo….sve ono što je važno za vladavinu
prava, za nas u Hrvatskoj, za EU, ugraditi u tu zajedničku poziciju EU
što se tiče Poglavlja 23”, izjavio je Kovač na konferenciji za novinare.
Upitan o izjavi srbijanskog premijera Aleksandra Vučića da Srbija
nema namjeru ukinuti zakon o regionalnoj jurisdikciji, Kovač je
odgovorio da to treba pitati njega.
“To morate pitati gospodina Vučića što on pod tim podrazumijeva. Ja
sam vam sada naznačio što će sve Srbija morati činiti na putu
u EU… koji su to kriteriji, konkretno u ovom poglavlju, znači u ovom
slučaju izbjegavanje sukoba pravnih nadležnosti u progonu ratnih
zločina. Tu je mislim svima sve jasno”, rekao je Kovač.
“Zakon u Srbiji koji se tiče progona ne može biti važeći za Hrvatsku”, naglasio je šef hrvatske diplomacije.
Dodao je da zajedničku poziciju još mora potvrditi međuvladina konferencija koja bi se mogla uskoro održati.
U prijelazna mjerila još ulazi puna suradnja Srbije s Haškim sudom,
primjena domaćih i međunarodnih obveza Srbije u zaštiti manjinskih
prava, suradnja sa susjedima u rješavanju sudbine nestalih kao i
osiguravanje prava žrtava, uključujući pravo na odštetu za žrtve rata.
“Srbija sada ima šansu napredovati, sve je na Srbiji”, istaknuo je
Kovač. “Kriteriji su ustanovljeni, to su kriteriji zemalja članica EU i
mi se nadamo da smo svojim doprinosom pomogli, da smo unatoč referendumu
u Velikoj Britaniji pokazali da vjerujemo u opstojnost EU i da
vjerujemo u proces proširenja.”
“Želimo trezvenu, racionalnu suradnju (sa Srbijom) bez verbalnih
okršaja i vraćanja u prošlost u Drugi svjetski rat, Kraljevinu
Jugoslaviju, Kraljevinu SHS… Mislim da nema potrebe za tim. Moramo ono
što je iza nas raščistiti, razgovarati o problemima, rješavati probleme
ali biti okrenuti prema budućnosti i ne napadati se svaki drugi dan
nekakvim verbalnim ekskapadama. Nema potrebe za tim folklorom”, naglasio
je ministar.
