ORaH ne pristaje da se na dječji doplatak uvodi imovinski cenzus, jer
smatra da je doplatak jedna od važnih socijalnih mjera u suzbijanju
siromaštva i posebice je važan kod obitelji s više djece koje su u
sadašnjim okolnostima ekonomske i socijalne krize posebno ranjiva
skupina.
“Smatramo da je dohodovni
cenzus sasvim dovoljan uz usklađivanje proračunske osnovice uz koju se
vezuje dječji doplatak s rastom troškova života što se nije činilo još
od 2006. godine”, priopćeno je u utorak iz ORaH-a.
Navode kako je među mnogim najavljenim tzv. reformama, sada već
tehničke vlade, predviđena izmjena Zakona o dječjem doplatku čija
isplata bi se uz već postojeći dohodovni cenzus dodatno ograničavala i
imovinskim cenzusom. Podsjećaju kako temeljem postojećeg dohodobnog
cenzusa na dječji doplatak imaju pravo svi čiji dohodak po članu
kućanstva nije viši od 1663 kune pri čemu se iznos doplatka kreće u
prosjeku oko 300 kuna, a za djecu s invaliditetom isplaćuje se 800 kuna.
Opravdanje te “reformske mjere”, zbog koje bi mnogi roditelji ostali
bez dječjeg doplatka, nalaze u istraživanju Svjetske banke koja je
prije dvije godine za Hrvatsku izradila procjenu učinka uvođenja
imovinskog cenzusa na doplatak za djecu, drže u ORaH-u. Tad se imovina
mjerila u obliku druge nekretnine, novčane ušteđevine i vlasništva dva
ili više automobila. Istraživanje je pokazalo da oko 19 posto građana
živi u kućanstvu s dva ili više automobila, dok 13 posto onih koji
primaju olakšice za djecu imaju dva automobila. Kad bi se uvela sva tri
imovinska cenzusa (druga nekretnina, ušteđevina i broj automobila)
Svjetska banka je tako procijenila kako bi država uštedjela oko 195
milijuna kuna godišnje, navodi se u priopćenju.
Upravo uloga programa socijalne zaštite je važna kako bi pružila
dohodovnu potporu onim pojedincima koji imaju nepovoljan položaj na
tržištu rada, pri čemu bi mjere kojima bi se utjecalo na ublažavanje
siromaštva i negativnih posljedica krize trebale biti prvenstveno
usmjerene na preraspodjelu i racionalno korištenje sredstava, ističu u
ORaH-u.
Stoga se zalažu za intenziviranje aktivnosti kontrole i nadzora
područja ilegalnog rada i zapošljavanja jer takva aktivnost indirektno
utječe na bolju ciljanost dječjih doplataka (smanjuje se broj
neprijavljenih zarada). Na bolju ciljanost dječjih doplataka zasigurno
utječe i striktnija provjera dohotka ili nadopunom provjere dohotka i
provjera imovine, ali bi pri tom trebalo uzeti u obzir da bi te mjere
pooštravanja provjere dohotka bile preskupe. Administrativni troškovi
utvrđivanja imovinsko-dohodovnog stanja bi u mnogim slučajevima
premašivali iznos relativno niskih iznosa dječjih doplataka. To se sve
kosi sa nastojanjima da dječji doplatci postanu pravo sve djece, a ne
samo najsiromašnije, naravno u diferenciranom iznosu, smatraju u
ORaH-u.
