Hrvatska bi mogla preuzeti rotirajuće predsjedništvo EU-om u prvom
polugodištu 2020. i formalna odluka o tome očekuje se u idućih nekoliko
dana, doznaje Hina u petak iz izvora EU-a.
“O tome se u srijedu razgovaralo na sastanku COREPER-a, tijela koje čine
veleposlanici zemalja članica, i ta je ideja naišla na veliku potporu”,
rekao je izvor, dodajući da se formalna odluka očekuje uskoro.
Odluka će biti donesena po pisanoj proceduri, što znači da nema potrebe čekati na sastanke u tijelima Vijeća EU-a.
U Vijeću EU-a postoji odluka o redoslijedu predsjedanja za razdoblje od 1. siječnja 2007. do 1. srpnja 2020. godine.
Prema tome redoslijedu, od trenutačno predsjedavajuće Slovačke,
rotirajuće predsjedništvo u prvoj polovici sljedeće godine preuzima
Malta, a u drugoj polovici 2017. na redu je Velika Britanija. No, nakon
referendumske odluke o izlasku iz EU-a britanska vlada je odustala od
predsjedanja.
Stoga se rješenje za novonastalu situaciju vidi u tome da sve zemlje
nakon Malte predsjedavaju pola godine ranije. To znači da bi Estonija,
koja bi po redoslijedu trebala predsjedavati u prvoj polovici 2018.
predsjedavala u drugoj polovici 2017. umjesto Velike Britanije,
objašnjava izvor.
Nakon Estonije rotirajuće predsjedništvo preuzima Bugarska u prvoj
polovici 2018., zatim Austrija u drugoj polovici 2018. a Rumunjska i
Finska predsjedat će tijekom 2019. godine.
Nakon toga predlaže se da rotirajuće predsjedništvo u prvoj polovici 2020. godine preuzme Hrvatska.
Poslije Hrvatske trebao bi se ponoviti postojeći redoslijed, što znači
da bi u drugoj polovici 2020. predsjedavala Njemačka, koja je bila prva
po redu sadašnjem redoslijedu i koja je predsjedavala u prvoj polovici
2007. godine.
Prema izvorima iz EU-a, prvotna namjera, još dok se nije ni razmišljalo
da će Velika Britanija izići iz EU-a, bila je da se Hrvatska u
redoslijed predsjedanja za razdoblje nakon 1. srpnja 2020. ubaci između
Cipra i Irske. Cipar je po postojećem redoslijedu 12. po redu, što znači
da bi u tom slučaju predsjedavala tek u prvoj polovici 2026.
To znači da će Hrvatska najvjerojatnije predsjedavati šest godina ranije
nego što je bilo predviđeno po prvotnim idejama te da će predsjedati
šest i pol godina nakon ulaska u EU.
Od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, 1. prosinca 2009. uloga zemlje
predsjedateljice nije vidljiva kao nekoć, jer sastancima na vrhu
europskih čelnika predsjedava stalni predsjednik Europskog vijeća, a ne
više premijer zemlje predsjedateljice.
Osim toga, Vijećem za vanjske poslova predsjedava visoka predstavnica
EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku. Međutim, svim ostalim formacijama
Vijeća predsjedava zemlja predsjedateljica, koja ima vrlo važnu ulogu u
usuglašavanju zakonodavnih prijedloga i svih odluka iz nadležnosti
Vijeća.
Predsjedanje EU-om uvijek je veliki test ali i prigoda za dokazivanje
javne uprave. Tijekom šest mjeseci predsjedanja zemlja predsjedateljica u
pravila organizira nekoliko stotina sastanka u svom glavnom gradu ili
drugim mjestima u zemlji. To je i velika prilika za pokazivanje
vlastitih potencijala široj europskoj javnosti. Tradicionalno, na
početku svakog rotirajućeg predsjedništva u glavni grad zemlje
predsjedateljice dolazi puni sastav Europske komisije na sastanak s
vladom zemlje domaćina. Tom se prigodom organizira i posjet skupine od
50-ak bruxelleskih dopisnika koji izvješatavaju o Europskoj uniji.
Zemlja predsjedateljica na svom tlu organizira i neformalne sastanke svih formacija Vijeća EU-a.
