Hrvatska udruga poslodavaca pri kraju
kampanje sučelila je u Zagrebu predstavnike Narodne koalicije i HDZ-a.
Skup nazvan ‘‘Veliki dvoboj programa‘‘ na trenutke je nalikovao velikojkoaliciji o kojoj se više nego o reformama govorilo u kampanji.
Za činjenicu da je Hrvatska ekonomski na samom dnu EU bez
reformi čelnica HUP-a Gordana Deranja prozvala je političke elite i
interesne skupine. Dok su za rast jedini zaslužni poduzetnici. U
kampanji je puno obećanja i malo ostvarivih rješenja i čini da nijedna
opcija nije svjesna istine u kakvom svijetu danas živimo, konstatirala
je šefica HUP-a.Kritike nisu pokolebale stratege Narodne koalicije
(Boris Lalovac, Ivan Vrdoljak i Siniša Hajdaš Dončić)i HDZ-a (Zdravko
Marić, Ivana Maletić i Tomislav Čorić). I jedni i drugi obećaju
stabilniji porezni sustav. Narodna koalicija planira dugoročno
rasterećenje dohotka, a HDZ i smanjenje poreza na dobit.
“Da se ta stopa od 40 posto dugoročno smanji zato što
je to značajan iznos prihoda. Kada se tu doda ovaj prirez od 18 posto u
gradu Zagrebu, što smatram da je previsok, trebao bi ići niže kao i
drugi gradovi. Kada bi se to napravilo u nekoliko koraka kroz
smanjivanje poreznog opeterećenja rast osobnog dohodka”, rekao je
Lalovac.
“Ideja je da porezni sustav biti pregledan. nisam
siguran hoću li znati svaki mogući detalj poreznog sustava jer je toliko
toga bilo donešeno u protekle četiri godine 44 izmjene u poreznom
sustavu i ključni problem u poreznom sustavu je porezna nestabilnost”,
rekao je Marić.
Ivani Maletić oko indeksa razvijenosti replicirao je Ivan Vrdoljak.
“Lokalnim jedinicama pomoći na način da imamo dobar
index razvijenosti koji točno mjeri tko nije razvijen, a nikako stvarati
socijalne ovisnosti. To nas vraća stoljećima unutrag”, rekla je
Maletić.
“Postoje kriteriji za europska financiranja”,
kazao je Vrdoljak. Oprez i oko smanjenja PDV-a. Narodna koalicija
postupno bi rezala 25 posto, HDZ bi to ostavio za drugu polovinu
mandata. Zaiskrilo je i između Vrdoljaka i Zdravka Marića.
“Svi koji ostvaruju dohodke, čak i oni s najnižim
dohodcima plaćaju veći iznos PDV-a od naših stranaca. Je li to pravedno?
Koga mi subvenciniramo?”, kaže Marić.
“To znači da ćete povećati PDV”, pita Vrdoljak.
“Ne,
ja vam govorim da su to mjere o kojima vi govorite. Malo dolje, malo
gore. Treba nam porezna stabilnost i jasan smjer u kojem smjeru ići”,
ističe Marić.
Ja sam onaj koji je živio i govorio ljudi
moramo što prije izaći iz krize i da rasteretimo ljude. Ja sam dio tog
sektora, ali se čeka da dođes u pozitivan brig da stabiliziraš i kažeš
ovo je smjer”, kazao je Vrdoljak.
Što s visokima stopama na dobit?
‘‘Mi smo se odlučili da ukoliko se reinvestira ta
dobit, ostaje u kompaniji, da na taj način ne plaćate porez na dobit. I
to je pokazalo efekte. Više od 3 i pol milijarde kuna je ostalo
poduzetnicima, ali se efekti vide‘‘, rekao je Lalovac.
‘‘Fakt
je da manje od 2 posto poduzetnika koristi tu olakšicu. Eliminirali ste
automatski sve obrtnike iz tog sustava jer nemaju temeljni kapital.
Puno pravednije rješenje je opća stopa poreza na dobit koja je velika
poruka poslovnoj zajednici, domaćoj i međunarodnoj‘‘, rekao je Marić.
Dok Bruxelles očekuje, tehnički i bivši ministar financija oprezni i oko poreza na nekretnine.
“To je danas u obliku komunalne naknade koje bi se samo
mijenjao. Međutim, ima tu jako puno stvari, da se usklade zemljišne
knjige s gruntovnicom…Po meni je to dugoročan projekt za Hrvatsku,
sigurno od pet do deset godina‘‘, rekao je Lalovac.
‘‘Komunalna
naknada nije ni blizu ideala. Ali nismo jedini koji imamo komunalnu
naknadu ili porez na nekretnine prema fizičkim indikatorima. Za
vrijednosno oporezivanje treba još neke korake ispuniti. Ali ako jedna
Norveška ima porez na nekretnine po fizičkim indikatorima, onda i
Hrvatska može unaprijediti svoj sustav‘‘, rekao je Marić.
U
javnim poduzećima i lijevi i desni obećaju odgovoran menadžment izabran
na natječaju, dok poslodavci ne žele političke kadrove već rezultate.
Obje opcije su za svima dostupno javno zdravstvo. U mirovinskom sustavu
su za postupno dizanje izdvajanja s 5 na 6 posto u drugi stup kako bi se
smanjio pritisak na prvi.
Oko Zakona o radu, Narodna i HDZ
slažu se oko zaštite radničkih prava i poslodavaca, ali i uvoza radne
snage zbog iseljavanja i crne demografske slike.
“Nema ovdje rješenja preko noći. Obrazovna reforma,
kratkoročni uvoz radne snage, vaučerizacija i 50 plus određene porezne
olakšice u tri godine‘”, rekao je Hajdaš Dončić.
‘‘Ono što
je ključno napraviti, omogućiti različitim dobnim skupinama da se čim
prije infiltriraju na tržište rada. Tu je posebno bitna skupina
mladih‘‘, rekao je Čorić.
Dok na trgovačkim sudovima čekaju
neriješeni deseci tisuća predmeta, predizborna poruka je zajednička –
bez efikasnog pravosuđa ne postoji efikasno gospodarstvo.
