Europarlamentarna zastupnica Ruža Tomašić danas je uputila pisano
pitanje Europskom vijeću te predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusk vezano
uz selidbu Europske agencije za lijekove (EMA) te Europskog nadzornog tijela za
bankarstvo (EBA) iz Londona nakon Brexita.
U
pitanju je navela da je Hrvatska, uz
Bugarsku, Rumunjsku, Slovačku i Cipar, ujedno i jedna od rijetkih država
članica koja nije domaćin niti jednom tijelu Europske unije, te niti jednoj
agenciji od 40-ak postojećih te je pitala planira li Europsko vijeće pri
donošenje odluke o novoj zemlji domaćinu navedenih agencija uzeti u obzir
dosadašnju iznimno diskriminatornu praksu Europske unije u ovome segmentu.
Također je navela da je Republika Hrvatska država
članica s trećom najvišom stopom nezaposlenosti u Europskoj uniji, odmah nakon
Grčke i Španjolske, a uzimajući u obzir
da navedene agencije trenutno stalno zapošljavaju preko 1000
visokokvalificiranih osoba iz raznih država članica pitala je planira li
Europsko vijeće pri donošenju navedene odluke u obzir uzeti i faktor
nezaposlenosti.
Na kraju je Europsko vijeće te predsjednika
Europskog vijeća Donalda Tusk pitala postoje li uopće točni kriteriji i uvjeti
koje potencijalna država članica mora ispuniti, a kojima će se Europsko vijeće
ravnati pri donošenju konačne odluke o zemlji domaćinu.
Ovim putem europarlamentarna zastupnica Ruža
Tomašić poziva novog hrvatskog premijera Andreja Plenković te najveću oporbenu
stranku SDP, čija je zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan imenovana
kao predstavnica Europskog parlamenta za odnose s Europskom agencijom za lijekove
(EMA), da u potpunosti zanemare međustranačke antagonizme te ujedinjenim
snagama lobiraju da Hrvatska ne propusti ovaj krucijalni trenutak u povijesti
koji bi za njen budući razvoj mogao imati nesagledivo pozitivne učinke.
Naime, Europska agencija za lijekove (EMA)
trenutno stalno zapošljava 890 visoko kvalificiranih osoba, a Europska agencija
za nadzor bankarstva (EBA) trenutno stalno zapošljava 154 osobe. Obje agencije
imaju mreže od tisuće znanstvenih eksperata iz država članica Unije koje se u
njihovim sjedištima sastaju na svakodnevnoj bazi.
Kada bi upravo Hrvatska postala domaćin ovih
agencija, učinici navedenog za razvoj hrvatskog građevinskog, turističkog i
transportnog sektora bili bi u najmanju ruku iznimno pozitivni.
Stoga i ne čudi činjenica da su mnogobrojne
države članice Unije, kao što su Švedska, Italija, Španjolska, Danska, Njemačka
i Irska, već pokazale izniman interes za domaćinstvom nad navadenim agencijama.
Određeni gradovi i države su već oformili radne skupine kojima je jedini
zadatak lobiranje za to da se EMA i EBA, zajedno sa svim svojim zaposlenicima i
resursima, presele upravo kod njih.
Budući da su sve države koje su već počele
lobirati za domaćinstvo nad agencijama već domaćini mnogobrojnih europskih
agencija, krajnje je vrijeme je da se Hrvatska trgne i prestane lakomisleno i
nepromišljeno propuštati ovakve povijesne prilike, te da usmjeri sve svoje
snage na to da i Republika Hrvatska napokon zasluženo postane sjedište jednog
europskog tijela.
