Prirodni grabežljivci poput ptica i kukaca mogli bi biti učinkovita alternativa pesticidima, smanjujući populaciju štetočina koje proždiru usjeve, a istodobno povećavajući prinose, objavili su znanstvenici u srijedu.
Štetočine su odgovorne za oko deset posto gubitaka usjeva
svake godine, no njihovo suzbijanje provodi se
raširenom upotrebom kemijskih pesticida.
Mogu li primjerice ptice, pauci ili kornjaši obaviti posao
kao i pesticidi?
Znanstvenici u Brazilu, Sjedinjenim Državama i Češkoj
analizirali su prethodna istraživanja o kontroli štetočina
uz pomoć tih grabežljivaca i otkrili da su pomogla u
smanjenju populacije štetočina za više od 70 posto, dok su
prinosi usjeva povećani za 25 posto.
“Prirodni grabežljivci dobri su za suzbijanje štetočina, a
njihovo održavanje ključno je za osiguranje kontrole
štetočina u budućnosti s obzirom na
neizbježne klimatske promjene”, rekao je za AFP
glavni autor studije Gabriel Boldorini, doktorant na
Saveznom ruralnom sveučilištu Pernambuco u Brazilu.
Iako znanstvenici nisu izravno usporedili učinkovitost tih
grabežljivih beskralježnjaka u odnosu na pesticide, rekao je,
šteta koju pesticidi uzrokuju ekosustavima i biološkoj kontroli
dobro je dokumentirana, od gubitka bioraznolikosti i onečišćenja
vode i tla do rizika za ljudsko zdravlje.
Znanstvenici su otkrili da su grabežljivci bili učinkovitiji
u kontroli štetočina u regijama s većom varijabilnošću kiše za
koju se očekuje da će se povećati zbog klimatskih promjena.
Znanstvenici su također bili iznenađeni kada su otkrili da
je imati jednu vrstu prirodnog grabežljivca jednako učinkovito
kao imati više vrsta, rekao je Boldorini.
“Općenito govoreći, što je više vrsta, to bolje funkcioniraju
ekosustavi. Ali postoje iznimke”, rekao je, dodajući da bi i
samo jedna vrsta jednako dobro mogla obaviti posao.
Klimatske promjene i rastuće razine ugljičnog dioksida utječu i
na prinos usjeva i na dinamiku štetočina širenjem štetočina i
povećanjem njihove stope preživljavanja.
U međuvremenu, druge su studije pokazale da se zajednice
beskralježnjaka, vitalne za zdravlje
ekosustava, brzo smanjuju na globalnoj razini.
Boldorini je rekao da očuvanje beskralježnjaka “jamči kontrolu
štetočina i povećanu produktivnost, bez šteta za ekosustave”.