Norveška kemijska kompanija Yara International planira u kontejnerski brod ugraditi prvi potpuno električni i k tome autonomni pogonski i navigacijski sustav.
U Norveškoj se trenutačno sklapa prvi kontejnerski brod u svijetu
koji će biti pogonjen isključivo elektromotorima i baterijama,
dok će za navigaciju i plovidbu na njemu moći biti zadužen
isključivo autonomni sustav upravljanja. Ovaj brod, na temelju
trupa izrađenoga u Rumunjskoj, priprema norveška kemijska
kompanija Yara International.
Brod Yara Birkeland trebao bi zaploviti do kraja ove godine
(treba li uopće napomenuti da je plan bio dovršiti ga 2020., ali
je sve “zapelo” zbog pandemije?), nakon što je prvi koncept bio
predstavljen još 2017. Bit će to prvi autonomni brod koji plovi
bez emisija stakleničkih plinova ovog tipa i veličine. Osim
autonomne plovidbe, u budućnosti će dobiti i automatizirani
sustav ukrcaja i iskrcaja kontejnera. Krajnji je cilj stvoriti
brod u potpunosti bez posade, nad kojim će se kontrolu moći
preuzeti na daljinu, ukaže li se za to potreba.
Skroman kapacitet i brzina, ostalo nepoznato
Kad je riječ o tehničkim karakteristikama, iz Yare navode da će
baterije imati kapacitet 7 MWh. Glavni pogon će odrađivati dva
elektromotora po 900 kW, uz dva bočna potisnika od po 700 kW.
Kapacitet će mu biti 120 TEU (jedinica ekvivalentnih kontejnerima
od dvadeset stopa), uz nosivost od 3.200 tona. Brod će biti dug
80, širok 15 metara, a očekuje se da će mu najviša brzina biti do
13 čvorova, uz brzinu krstarenja od 6-7 čvorova.
Mogućnost prevoženja tek nešto više od 100 standardnih
kontejnera, k tome i značajno manjim brzinama nego kod klasičnih
kontejnerskih brodova (16-25 čvorova), navodi na zaključak da će
velik dio mase i zapremnine ovog broda otpasti na pozamašni
baterijski sustav. Iz Yare ne navode koliko će on težiti, a niti
koliko će trebati da se tolike baterije napune. Isto tako
kompanija ne otkriva ni koliko će autonomije osigurati jedno
punjenje baterija, no najavljuju kako je plan, barem za početak,
prevoziti terete na relaciji između norveških mjesta Herøya i
Brevik, koja su morskim putem udaljena manje od 10 kilometara.
Prvi je ovo, i maleni, korak Norveške kompanije ka smanjenju
emisija stakleničkih plinova u pomorskom prijevozu. Trenutačno
ova industrija sudjeluje u globalnim emisijama štetnih plinova s
oko 2,5%. Ono što je pozitivno, jest činjenica da se u Norveškoj
velika većina struje dobiva iz obnovljivih izvora
(hidroelektrana) pa će se baterije Birkelanda puniti također bez
emisija.
