brisanje suvišnih informacija

Zaboravljanjem zapravo postajete pametniji jer se radi o čišćenju memorije

Uplift Connect

Novo istraživanje pokazuje kako zaboravljivost možda uzrokuje sigurnosni mehanizam u mozgu čiji je cilj da na budemo zatrpani informacijama. Drugim riječima, radi se o zdravom načinu rada mozga.

To bi nam moglo doći kao olakšanje ako uvijek zaboravljate gdje
ste ostavili ključeve, ali bi nam isto tako moglo pomoći u
shvaćanju kako točno radi mozak,

Brisanje suvišnih i zastarjelih informacija

Dvojica znanstvenika sa Sveučilišta u Torontu tvrde kako cilj
pamćenja nije prenijeti najtočnije, već najkorisnije informacije
koje bi nam pomogle donijeti pametne odluke.

“Važno je da mozak zaboravi nebitne detalje te se umjesto toga
fokusira na stvari koje će pomoći u donošenju odluka u stvarnome
svijetu”, objašnjava Blake Richards, jedan
od znanstvenika.

Richards i njegov kolega Paul
Frankland
 provjerili su ranije objavljene radove
koji su na različite načine pristupali pojmu pamćenja. Neki su
proučavali neurobiološki aspekt prisjećanja, drugi pak
neurobiologiju zaboravljanja.

“Pronašli smo puno dokaza kako postoje mehanizmi koji potiču
zaboravljanje, te da se oni razlikuju od onih zaduženih za
pohranu informacija”, rekao je Farkland.

Istraživanjem su došli do dokaza o namjernom slabljenju
sinaptičkih mreža između neurona koji sudjeluju u stvaranju
pamćenja, kao i da novi neuroni ‘pišu’ preko već postojećih
sjećanja, te im time otežavaju pristup.

Smisao pamćenja

Zašto se mozak trudi natjerati nas da taboravimo? Richards i
Frankland nude dva tazloga.

Prvi, zaboravljanje olakšava prilagodbu novim situacijama tako da
nas rješava sjećanja koja nam više nisu potrebna.

Drugi, zaboravljanje nam omogućuje generaliziranje prošlih
događaja kako bi lakše donosili odluke o novima, što je koncept
koji je u umjetnoj inteligenciji poznat kao regularizacija.

“Ako se pokušavate kretati kroz svijet a vaš mozak stalno vadi
brojna konfliktna sjećanja, teže ćete donijeti dobru odluku”,
rekao je Richards.

Znanstvenici smatraju i da količina zaborava ovisi o okolini, jer
brže izmjene situacija zahtijevaju i brže zaboravljanje.

Nema nikakve sumnje kako je zaboravljanje informacije koje se
trebamo redovito prisjećati frustrirajuće, kao i da se može
raditi o znaku ozbiljnijih problema, ali nova istraživanja
sugeriraju kako bi određeni stupanj zaboravljivosti mogao u
stvari biti urođeni mehanizam čiji je cilj da postqanemo
pametniji.

“Uvijek se divimo osobama koje rasturaju na kvizovima, ali smisao
pamćenja nije u tome da se možete sjetiti tko je osvojio
prvenstvo 1972.”, objašnjava Richards.

“Smisao pamćenja je da vas učini inteligentnom osobom koja može
donositi odluke u skladu s okolnostima, a važan aspekt toga je
biti u stanju zaboraviti neke informacije.”,
piše Science Alert.

Iz naše mreže
Povezano
Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@ezadar.hr ili putem forme Pošalji vijest