Najveći rendgenski laser na svijetu svečano je inauguriran u petak u Njemačkoj i omogućit će znanstvenicima da dublje prodru u tajne materije, da raščlanjuju i proučavaju funkcioniranje atoma, virusa ili kemijskih procesa.
Istraživački centar financiran iz 11 zemalja s ukupno 1,5
milijarda eura predstavio je svečano laser XFEL u Hamburgu u
nazočnosti ministara, među kojima je i Andrej Fursenko, savjetnik
za znanost predsjednika Vladimira Putina.
Sudjelovanje ruskih znanstvenika napose je važno u vrijeme
geopolitičkih napetosti jer je Moskva drugi investitor u tom
programu s 27 posto, a prvi je Berlin s 58 posto.
Postrojenje je smješteno u kompleksu od 3,4 kilometara duljine i
38 metara dubine, a karakteristike lasera su impresivne.
“To je najveći i najmoćniji izvor X zraka što ga je čovjek
proizveo na svijetu”, kaže Olivier Napoly koji je sudjelovao u
gradnji.
Europski laser slobodnih elektrona i X zraka (X-Ray Free Electron
Laser, XFEL) postići će frekvenciju od 27.000 bljeskova u
sekundi, što je impresivno u usporedbi sa samo 120 koliki je
kapacitet američkog lasera takvog tipa LCLS.
Voditelji projekta ističu da ta ultrabrza frekvencija treba
omogućiti znanstvenicima fotografiranje “virusa, dešifriranje
molekularnog sastava stanica, trodimenzionalno snimanje
nanosvijeta i proučavanje procesa sličnih onima koji se odvijaju
unutar planeta”.
Laser će “omogućiti da se vide najsitnije pojedinosti i procesi
kakvi još nisu promatrani u nanosvijetu”, kaže Robert Feidenhans,
predsjednik upravnog vijeća XFEL-a.
Primjene će biti brojne, od medicine, preko biologije i kemije do
znanosti o materijalima i znanstvenici će se zacijelo
natjecati da dobiju termin za rad s laserom.
Laser će, primjerice, omogućiti napredak u liječenju bolesti
mapirajući virus ili određujući anomalije u otporu građevinskog
materijala.
Za zamisao o gradnji najvećeg rentgenskog lasera zaslužan je
njemački istraživački centar DESY
(Deutsches-Elektronen-Synchrotron) u Hamburgu koji je sam već
razvio eksperimentalni mali laser slobodnih elektrona.
Osim Njemačke i Rusije projekt su financirale Danska, Francuska,
Mađarska, Italija, Poljska, Slovačka, Španjolska, Švedska i
Švicarska od 1 do 3 posto.
