Stablima i okolišu u kojem se razvijaju za obnovu su nakon sušnog razdoblja u nekim dijelovima svijeta potrebne i više od dvije godine, a ako u međuvremenu nastupi još jedan sušan period, krajolik će se vjerojatno zauvijek izmijeniti, stoji u članku američkih znanstvenika koji će sutra biti objavljen u časopisu Nature
S obzirom na klimatske promjene suše bi na našem planetu mogle
biti sve učestalije i intenzivnije, a posljedice bi u područjima
koja nemaju dovoljno vremena da se u potpunosti oporave mogle
biti vrlo ozbiljne, tvrde znanstvenici s američkog sveučilišta
Utah.
“Učinak bi mogao biti vrlo opasan. Druga suša u manje od
dvije godine puno se negativnije odražava na ekosustav te postoji
opasnost da se neka šumska područja nikad u potpunosti ne
oporave“, smatra suautor studije William Anderegg.
U praksi bi to značilo da bi se pogođena područja na kraju iz
bujnih šuma mogla pretvoriti u travnate površine i makiju.
Borealnim šumama, koje znamo i kao tajge, koje prekrivaju
sjeverne dijelove Europe, Rusiju i Kanadu potrebne su dvije
godine za oporavak od suše, djelomično i zbog toga što u njima
nema velikog broja raznolikih biljnih vrsta, kazao je
Anderegg.
Dodao je da je i šumama tropskih predijela južne Amerike i
jugoistočne Azije za oporavak potreban najmanje dvogodišnji
period.
“To su zabrinjavajući podaci jer su u spomenutim
područjima akumulirane velike količine ugljika važnog za
biogeokemijski ciklus, jedan od najvažnijih ciklusa na našem
planetu koji omogućuje da ugljik ponovno iskoriste novi
organizmi“, podsjeća Anderegg.
Znanstveno je dokazano da upravo šume smanjuju alarmantne
količine ugljičnog dioksida u atmosferi. Stabla akumuliraju CO2 i
zadržavaju ga sve dok ne istrunu ili ne izgore, proizvodeći
kontinuirano pritom kisik tijekom svojega stoljetnog vijeka. Šume
imaju ključnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena i izravno
utječu na smanjenje stakleničkih plinova u atmosferi.
Šume su značajne za održavanje normalne razine stakleničkih
plinova zbog procesa fotosinteze. Za vrijeme toga procesa biljke
iz atmosfere uzimaju CO2, a ispuštaju kisik natrag i na taj način
izravno utječu na razinu stakleničkih plinova u atmosferi.
Ugljikov ciklus je proces tijekom kojega ugljik prolazi kroz
zrak, tlo, oceane, biljke i životinje.
Dvostruka suša pogodila je prašume Amazone u prvome desetljeću
21. stoljeća, što je ostavilo nesagledive posljedice.
“Na satelitskim snimkama možemo vidjeti da se Amazona
nije oporavila od suše iz 2005. ni do 2010. kada ju je pogodila
druga velika suša“, kaže Anderegg.
Temperature i količina kiše koja padne nakon sušnog razdoblja ili
požara utječu na to koliko će se brzo ekosustavi oporaviti, kažu
znanstvenici.
Oborine bez sumnje donose olakšanje, no ne rješavaju odmah
probleme što ih je prouzročila velika, dugotrajna suša, ističe
Anderegg.
