NASA-ina letjelica koja se nalazi u orbiti oko Jupitera počela je u utorak slati podatke i fotografije Velike crvene pjege, dok leti iznad te goleme plinovite planetarne oluje koja stoljećima fascinira promatrače sa Zemlje.
Letjelica Juno ovog se tjedna dosad najviše
približila najpoznatijem obilježju Jupitera, dok je prolazila na
visini od 9000 km iznad oblaka golemog crvenkastog ciklona.
Podaci koje je Juno snimio svojim kamerama i nizom drugih
instrumenata danima će se slati znanstvenicima u istraživačkom
centru Jet Propulsion Laboratory (JPL) u kalifornijskoj Pasadeni,
gdje se nalazi središte misije. Trebat će još više vremena kako
bi se svi ti podaci analizirali.
Znanstvenici se nadaju da će misija Juna pomoći u otkrivanju
preostalih tajni Velike crvene pjege: koje sile pokreću tu
planetarnu oluju, koliko dugo postoji, koliko duboko zahvaća niže
dijelove Jupiterove atmosfere i zašto se čini da postupno
nestaje.
Astronomi se također nadaju da bi bolje razumijevanje Velike
crvene pjege moglo baciti novo svjetlo na pitanja strukture,
mehanike i formiranja samoga Jupitera.
“Ova je oluja veća od cijelog planeta Zemlje. Tamo je već
stotinama godina. Želimo znati što je pokreće”, rekao je
Steve Levin iz JPL-a, vodeći znanstvenik u
misiji Juno. On je rekao da se smatra kako Veliku crvenu pjegu
pokreće energija koja dolazi iz unutrašnjosti planeta u
kombinaciji s rotacijom, ali precizni mehanizmi nisu poznati.
Velika crvena pjega je najveća poznata oluja u Sunčevu sustavu,
promjera oko 16 tisuća kilometara s vjetrovima koji na rubovima
pušu brzinom od više stotina kilometara na sat. Pjega je sa
Zemlje primjećena teleskopima prije više od 350 godina, a od
1830. sustavno se promatra. Nekada dovoljno široka da ‘proguta’
tri planeta veličine Zemlje, slavna Jupiterova crvena oluja
smanjuje se u posljednjih stotinu godina i čini se da bi mogla
potpuno nestati.
