Sva predviđanja temelje se na sadašnjoj tehnologiji i istraživanjima. Pogledajmo, dakle, čemu se možemo nadati u 2022. godini
Ekipa u Velikom Plavom poznata je po smionim predviđanjima
budućnosti. Evo novog popisa pet tehnologija za koje smatraju
kako će za pet godina imati najveći utjecaj na naše živote.
Pokaže li se kako su u
IBM-u u pravu, za tek koju godinu bit ćemo svjedoci velikog
napretka umjetne inteligencije, ultramoćnih teleskopa, pametnih
senzora i medicinskih uređaja koji će donijeti blagodati na
područja u rasponu od zdravstvene skrbi i zaštite okoliša do
boljeg razumijevanja planeta na kojem živimo i
svemira.
Sva predviđanja temelje se na sadašnjoj tehnologiji i
istraživanjima. Pogledajmo, dakle, čemu se možemo nadati u
2022. godini.
1) Umjetna inteligencija procjenjivat će naše mentalno
zdravlje temeljem – govora
Možete puno reći o osobi temeljem načina na koji govori – je li
joj dosadno, je li zbunjena, odvlači li joj nešto pozornost,
osjeća li se loše…
Ljude je evolucija opremila za prepoznavanje tih sitnih
znakova. No brz napredak računalne obrade znači da bi
analiza govora mogla uskoro postati puno vredniji izvor
informacija.
Za pet godina, tvrde u IBM-u, ono što govorimo i pišemo
bit će korišteno kao indikator našeg mentalnog zdravlja i
fizičkog blagostanja. Tako ćemo, recimo, ranije otkrivati
bolesti poput Parkinsonove, i to uz pomoć pametnog telefona te
izračuna koje će umjetna inteligencija obavljati u računalnom
oblaku. Što ih brže otkrijemo, to su veći izgledi za uspješno
liječenje.
Eksperimentalni sustavi tog tipa već su se počeli pojavljivati.
Prošle je godine tim s University of Southern California
izradio računalni program koji je mogao otkriti odstupanja od
normalnih govornih obrazaca i prepoznati znakove
depresije.
2) Umjetna inteligencija donijet će nam supervid i
moćne nove uređaje
Naše su oči i ovako fantastičan primjerak biološke opreme. No
ako je vjerovati IBM-u, sićušne moćne kamere u kombinaciji s
brzom obradom podataka u umjetnoj inteligenciji omogućit će nam
vid o kakvom smo dosad mogli samo sanjati.
Uz vidljivo svjetlo, tim ćemo uređajima – dovoljno malima da
nam stanu u džep ili da ih prikačimo na naočale – moći ćemo
opažati mikrovalove, radiovalove i infracrvene
slike.
Pomoću njih moći ćemo odmah ustanoviti je li hranu pred nama
sigurno pojesti, a samovozećim bi automobilima mogli omogućiti
da uspješnije vide u magli ili na jakoj kiši.
Prvi uređaji ovog tipa već su tu. Jedan od njih su sunčane
naočale EnChroma, pomoću kojih daltonisti mogu vidjeti boje
prvi put u životu. Zasad su skupe i u eksperimentalnoj fazi,
ali do 2022. bi trebale biti sveprisutne.
3) Makroskopi će nam pomoći u boljem razumijevanju
Zemlje
Google Earth tek je početak, uvjereni su u IBM-u. Makroskopski
sustavi povezivat će sve složene podatke vezane uz matični nam
planet kako bismo ih mogli analizirati u različite
svrhe.
Ne samo što će nam donijeti više podataka sa satelita, pametnih
senzora i meteoroloških postaja, već će ponuditi i puno bolje
načine organiziranja i sortiranja.
Osim Zemlje, mogli bi biti korišteni za analizu podataka koje
prikupe bilo koje vrste pametnih uređaja, uključujući
primjerice žarulje i hladnjake, kako bi se proučavalo i
predviđalo sve i svašta, od klimatskih promjena do boljih
načina distribucije hrane.
4) Laboratoriji na čipu donijet će revoluciju u
medicinu
Kako se računalna tehnologija smanjuje i postaje sve moćnija,
tako bi i dobrobiti koje nam donosi na području medicine mogle
postati ogromne. Za pet godina točna i precizna dijagnoza,
obavljena kod kuće za malu naknadu, mogla bi postati stvarnost,
prognoziraju u IBM-u.
Novi medicinski laboratoriji na čipovima služit će kao
nanotehnološki zdravstveni detektivi koji će tragati za nama
nevidljivim tragovima bolesti u našim tjelesnim tekućinama i
odmah nas upozoriti ako zaključe da trebamo posjetiti
liječnika.
Pametna narukvica koja prati obrasce spavanja i fitnes mogla bi
slati podatke sustavu umjetne inteligencije u računalnom oblaku
te vam isporučiti detaljne savjete kako poboljšati zdravlje te
upozoriti obiteljskog liječnika ako otkrije nešto
sumnjivo.
5) Pametni senzori otkrivat će zagađenje okoliša brže
no ikad
U IBM-u predviđaju kako će kombinacija pametnog hardvera i
analitike koju će ponuditi umjetna inteligencija omogućiti
otkrivanje zagađenja gotovo čim nastane.
Pametni senzori u tlu ili ugrađeni u bespilotne letjelice mogli
bi otkrivati štetne tvari i emisije u stvarnom vremenu, bez
potrebe za povratkom s uzorcima u laboratorij. Tako bi,
primjerice, mogli otkrivati curi li negdje plin poput metana,
nevidljiv ljudskom oku, za koji se procjenjuje kako nakon
ugljik-dioksida najviše doprinosi globalnom zatopljenju.
Brže otkrivanje omogućit će bržu akciju kako bi se spriječilo
širenje i smanjile štete.
